Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...

Za struju najviše duguju bogati

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Elektrodistribucija “Beograd” od neplatiša potražuje čak 14 milijardi dinara, a među dužnicima ima čak 12.000 imućnih građana koji žive u velikim kućama. Veliki dužnici su i vlasnici rstorana i splavova, a tu su i stari dužnici iz kategorije privrednika – IMR Rakovica i Petar Drapšin iz Mladenovca, kao jedan novi – farma svinja “Mirijan” iz Surčina.
Kada se saberu svi neplaćeni računi za struju, bilo da su u pitanju domaćinstva ili preduzetnici u Beogradu, dobija se cifra od 14 milijardi dinara. Za taj novac Elektrodistribucija „Beograd“ mogla bi da izgradi nove visokonaponske trafo stanice i tako na mrežu priključi barem 100.000 novih korisnika sa legalnim priključcima.
“Od 14 milijardi duga šest milijardi duguju domaćinstva, dok osam milijardi dinara potražujemo od privrednih društava. Apsurd je da 50 odsto potrošača na vreme plaća i ostvaruje popust od pet odsto, a da samo 12.000 potrošača iz kategorije domaćinstava, dakle manje od dva posto, duguje polovinu duga odnosno tri milijarde. To nisu socijalno ugroženi građani već vlasnici kafana, splavova, velikih kuća… “, objašnjava Sandra Alagić, PR Elektrodistribucije “Beograd”.
Neplatiše i najveći dužnici žive u naseljima na periferiji. Najviše ih ima u Kaluđerici, Malom Mokrom Lugu, Batajnici, Ledinama i Zemunskoj Altini. Elektrodistribucija isključuje neplatiše, ali se često dešava da se oni ponovo priključuju na mrežu “na divlje”.
“Protiv takvih onda podnosimo prekršajne prijave, pa se vrši prinudna naplata sudskim putem. Zanimljivo je da se po prvi put desilo da čovek iz Mladenovca, koji je imao višemilionski dug, zbog toga dobije kaznu zatvora od tri meseca”, kaže Sandra Alagić.
Inače, dugovi se ponavljaju iz meseca u mesec. Da nije tako EDB bi mogao da obezbedi još bolje snabdevanje. Veliki broj potrošača mogao bi biti priključeni na mrežu, a da pritom nema opterećenja. Visokonaponskim trafo stanicama snabdevaju se veći delovi Beograda, a za novac od dugovanja mogli bi se zamenti kablovi koji prolaze ispod i iznad zemlje i napraviti trafo stanice niskog napona.

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Evropa: Cene Brent nafte, TTF gasa i CO2 dozvola pale krajem juna usled ublažavanja tenzija na Bliskom istoku

Tokom četvrte nedelje juna, cene Brent sirove nafte na fjučers tržištu su pale. U ponedeljak, 23. juna, cena je zatvorila na nivou od 71,48 dolara po barelu, što je za 7,2% niže u odnosu na poslednju sesiju prethodne nedelje....

Evropa: Cene električne energije pale krajem juna usled nižih troškova gasa i velike proizvodnje iz obnovljivih izvora

U četvrtoj nedelji juna, prosečne cene električne energije pale su u većini glavnih evropskih tržišta u poređenju sa prethodnom nedeljom. N2EX tržište Ujedinjenog Kraljevstva zabeležilo je najveći pad, od 28%. Ostala tržišta su zabeležila pad cena u rasponu od...

Evropa: Potrošnja električne energije raste na većini tržišta usled sezonskih promena i praznika

Tokom nedelje od 23. juna, potrošnja električne energije porasla je u većini glavnih evropskih tržišta u poređenju sa prethodnom nedeljom. Nemačka i Italija zabeležile su najveći rast, sa povećanjem potrošnje od 8,2%, odnosno 8,1%. Francuska je imala najmanji rast...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!