Klasično rasvetno telo u domaćinstvu je sijalica kruškastog oblika. U unutrašnjosti sijalice, u staklenom balonu, nalazi se spiralno vlakno od volframa koje se pod dejstvom električne struje usijava i dostiže temperaturu od preko 2000 stepeni Celzijusovih (2000oC). U unutrašnjosti sijalice vlada vakuum, odnosno iz staklenog balona je izvučen vazduh. Na suženom delu sijalice nalazi se metalna zavojnica sa dva kontakta za priključak električne struje. Sijalica se stavlja u sijalično grlo (fasung) zavrtanjem. U domaćinstvu se koriste dve vrste sijalica: normalne sijalice sa zavojnicom E 27 (Edison, prečnika 27 milimetara) i minjon sijalice sa zavojnicom E 14 (Edison, prečnika 14 milimetara). Električna snaga normalnih sijalica je 15, 25, 40, 60, 75, 100, 150 i 200 vati (W), a minjon sijalica: 15, 25, 40 i 60 W.
Sijalice sa usijanim vlaknom su neekonomične, jer se u njima veći deo električne energije pretvara u toplotu, a manji u svetlost. Tačnije, oko 90 odsto električne energije u sijalici se pretvara u toplotu, a samo oko 10 odsto u svetlost.
Vek trajanja sijalice je preko 1.000 časova, kraće ili duže zavisno od proizvođača, visine električnog napona u mreži i drugih faktora. Sijalice su, kao i drugi potrošači osetljivi na prenapone, odnosno na napone više od nominalnog, odnosno više od 220 volti. Zbog toga veliki broj proizvođača sijalica izrađuju sijalice za napon od 230 volti. Ukoliko je napon niži od nominalnog, niži od 220 volti, što je češći slučaj, sijalice nisu ugrožene, ali se intenzitet svetlosti smanjuje.
Sijalica čija je električna snaga 100 vati (100 W) potrošiće za 10 časova rada 1 kilovat*čas (1 kWh) električne energije, ako je napon nominalan i iznosi 220 volti. Ukoliko je napon viši od nominalnog, sijalica će svetleti jačim intenzitetom i potrošiće više, a ako je manji od nominalnog, svetleće manjim intenzitetom i potrošiće manje električne energije.
Fluorescentne cevi
Daleko ekonomičnije z osvetljavanje prostorija postiže se pomoću fluorescentnih cevi koje daju fluorescentnu svetlost. Fluorescentne cevi rade na principu pražnjenja elektriciteta kroz razređen gas. Iz staklene cevi, koja je sa unutrašnje strane premazana fluorescentnim prahom, izvučen je vazduh i stavljen razređeni gas argon. Prilikom električnog pražnjenja kroz gas nastaje ultraljubičasto zračenje koje se pretvara u fluorescentnu svetlost. U zavisnosti od sastava fluorescentnog praha, kojim je cev premazana, dobija se fluorescentna svetlost različitih belih nijansi i različitih boja. Za osvetljavanje prostorija koriste se bele nijanse dnevne svetlosti koje su prijatne za oko.
Fluorescentne cevi izrađuju se u dve veličine, dužine 60 i 120 centimetara i električne snage 20 i 40 vati. Imaju oko pet puta manju potrošnju električne energije od obične sijalice za jednaku svetlost koju daju. Vek trajanja im je veliki, oko 5.000 časova.
I pored očiglednih prednosti u odnosu na klasičnu sijalicu, fluorescentne cevi nisu praktične i prikladne za upotrebu u domaćinstvu. Pored relativno velike dužine one zahtevaju dodatnu opremu, kao što je prigušnica, starter i priključni kontakti sa jedne i druge strane cevi. Dodatna oprema se diskretno postavlja u postolje na koje se priključuje fluorescentna cev.
Štedljive sijalice
Najbolji i najekonomičniji način osvetljavanja prostorija u domaćinstvu danas su kompaktne fluorescentne cevi, poznate kao„štedljive sijalice” ili „neonke”. Rade na istom principu kao fluorescentne cevi, pražnjenjem elektriciteta kroz razređen gas. Za razliku od fluorescentne cevi koja je dugačka i relativno velikog prečnika, ova sijalica ima tanku, više puta savijenu cev, tako da je malog gabarita. Ona je nešto malo duža ili jednake veličine kao obična sijalica. Velika prednost je što se postavlja u klasično sijalično grlo, zavrtanjem, kao obična sijalica. Ima pet puta manju potrošnju električne energije od obične sijalice za jednaku svetlost koju daje. Tako, na primer, kompaktna fluorescentna cev snage 15 vati (W) proizvodi svetlost kao obična sijalica od 75 W, a snage 20 W, kao obična sijalica od 100 W i slično. Ima znatno duži vek trajanja od obične sijalice, 8.000 časova i više, zavisno od proizvođača. Nije joj potrebna glomazna dodatna oprema, prigušnica, starter i drugo. Sve elektronske komponente potrebne za rad kompaktne fluorescentne cevi smeštene su u kućištu cevi pored metalne zavojnice za zavrtanje u sijalično grlo.
Jedini nedostatak kompaktne fluorescentne cevi je njena cena. Ona je 15 do 20 puta skuplja od klasične sijalice. Na duži rok ona se isplati. Tako, na primer, obična sijalica od 100 W trenutno košta oko 20 dinara, a odgovarajuća kompaktna fluorescentna cev od 300 do 400 dinara. Kada bi se sve sijalice u Srbiji zamenile „štedljivim” uštedela bi se milijarda kilovat-časova električne energije na godišnjem nivou.
SAVETI
Korišćenje dnevne svetlosti
Maksimalno koristiti dnevnu svetlost. Radne površine, kao što su pisaći stolovi za čitanje, pisanje i učenje postaviti tako da dnevna svetlost dolazi sa leve strane. To isto učiniti sa kuhinjskim radnim površinama i površinama u prostorijama za dnevni boravak.
Isključivati svetlo kada nije potrebno
Isključivati svetlo kada se izlazi iz prostorije, a uključivati kada se u prostoriju ulazi. Prekidači su predviđeni za hiljade uključenja i isključenja.
Korišćenje rasvetnih tela sa malom potrošnjom električne energije
Ušteda do pet puta
Obične sijalice postepeno zamenjivati kompaktnim fluorescentnim cevima, tj. „štedljivim sijalicama”. One troše pet puta manje električne energije od običnih sijalica, osam i više puta duže traju, a prijatne su za vid. Potruditi se da se godišnje bar jedna obična sijalica zameni „štedljivom sijalicom”.
Korišćenje direktne umesto indirektne svetlosti
Sijalice u lusterima treba da budu tako postavljene da direktno osvetljavaju prostor. Sijalice i lusteri koji su okrenuti naviše indirektno osvetljavaju prostor od svetlosnog snopa koji se odbija od plafona i zidova. Ukoliko se želi zadržati indirektno svetlo, potrebno je plafon i zidove okrečiti belom ili pastelnim bojama da bi se što više svetlosti odbilo od njih. Redovno održavati čistoću sijalica i lustera.
Pravilno odabiranje električne snage sijalica
Prostorije osvetljavati prema površini, značaju i nameni. Radne površine treba da su dobro osvetljene, a u pomoćnim prostorijama se mogu postaviti sijalice manje električne snage.