Uz sadašnju akumulaciju Kruščicu HEP namjerava izgraditi drugu znatno veću akumulaciju koja bi trebala riješiti sve dosadašnje teškoće vezane uz poplave na području Kosinja, rečeno je na današnjem sastanku predsjednika Uprave HEP-a Zlatka Koračevića s izaslanstvom općine Perušića.
Izaslanstvo općine Perušića s načelnikom Ivanom Turićem na čelu izvijestilo je Zlatka Koračevića o teškoćama stanovništva u Kosinjskoj dolini u vrijeme poplava koje se svake godine ponavljaju dva puta.
Prije izgradnje objekata za HE Senj na području Kosinja živjelo je oko sedam tisuća stanovnika, a danas ih je oko 900.
Izgradnjom HE Senj II iz Kosinjske doline iselilo bi se i to stanovništo kojemu, kako je rekao Koračević, treba dati odštetu tako da bude zadovoljno.
Uz sadašnju akumulaciju Kruščicu, druga znatno veća akumulacija trebala bi riješiti sve dosadašnje probleme s poplavama u tom dijelu Like, a HEP-u kao investitoru najvažnije je da stanovnici Kosinja koji ostaju bez svojih domova i posjeda budu zadovoljni odštetom o kojoj se već razgovaralo s lokalnom upravom, rekao je Koračević.
„Tim će će se projektom konačno riješiti poplave koje su desetljećima Kosinjanima otežavale život“, rekao je u Kosinju predsjednik Uprave HEP-a .
Na pitanje kada će početi pripremni radovi na izgradnji HE Senj II, Koračević je odgovorio da su pripremni radovi počeli prije desetak godina, ali, nažalost, dosad nije učinjeno ništa na tom prioritetnom projektu HEP-a.
„Pokrenuli smo potrebne procese te očekujem da ćemo u lipnju imati pripremljenu dokumentaciju za lokacijsku dozvolu prije svega prvog dijela kompleksa Kruščica-Kosinj-Sklope. Studija utjecaja na okoliš bit će gotova do rujna“, najavio je, dodajući da se intenzivni radovi na tom projektu mogu očekivati sljedeće godine.
Tijekom dana stanje na poplavljenom području Kosinja znatno je povoljnije nego jučer, a s obzirom na najavljene povoljnije vremenske prilike za vikend, procjenjuje se da bi se voda mogla povući i s lokalnih prometnica.
Kako je rekao načelnik perušićke općine Ivan Turić, stanovništvo se boji da bi se nakon ovih poplava mogla ponoviti situacija iz 2010., kada za uklanjanje štete nije bilo izdvojeno dovoljno novca.
Kako je rekao, vlada je 2010. za to izdvojila 1,3 milijuna kuna, „što ni izdaleka nije bilo dovoljno“ za uklanjanje štete na stambenim i gospodarskim zgradama te na infrastrukturi.
Izvor SEEbiz
