Učinit ćemo sve što se može da se ne izgradi TE Plomin C

Članstvo u Europskoj uniji (EU) Hrvatskoj može pomoći da budemo prisiljeni ulagati u inteligentna energetska rješenja. Budemo li ulagali „u prljave projekte, u prljavu industriju, trebat ćemo plaćati penale i samim time takvi će projekti postati financijski neisplativi“, istaknuo je Ivčić na seminaru o održivom upravljanju obnovljivim prirodnim resursima. Drugi problem, ustvrdio je, jest „što oni koji sada donose odluke računaju da neće biti na vlasti u trenutku kada će to sve trebati platiti i zato ih zapravo nije briga“.Zelena akcija protivi se izgradnji TE Plomin C na ugljen zbog mnogih razloga, a poglavito zbog negativnih utjecaja na zdravlje i gospodarski sustav, istaknuo je. Ivčić tvrdi da je u Studiji utjecaja na okoliš promatrano područje od samo 20 kilometara u okolici Plomina iako je područje utjecaja te TE znatno šire te nije obrađen kumulativni utjecaj svih zagađivača na tom području. Podsjetio je da je taj projekt suprotan Prostornom planu Istarske županije koji predviđa da će nova TE biti snage od 125 MW i da će energent biti plin, a taj projekt predviđa snagu od 500 MW i energent ugljen.

Ivčić je upozorio da Europa odustaje od izgradnje TE na ugljen zbog neisplativosti i protivljenja javnosti.

„Ako se izgradi TE Plomin C na ugljen, ona će funkcionirati do 2060. ili 2065. te će 15-ak godina prije njezina kraja 2050. iz nje biti emitirano više od polovice dopuštenih emisija stakleničkih plinova za cijelu Hrvatsku. Izgledno je da će – ako se napravi ta TE – Hrvatska premašiti dopuštene emisije, a ako se to dogodi, morat ćemo plaćati penale pa će taj projekt biti financijski neisplativ“, rekao je Ivčić. Iako bi se, dodao je, u slučaju izgradnje TE Plomin C na ugljen smanjio uvoz električne energije, povećala bi se količina uvezenog ugljena.

„Umjesto Plomina C, bolje je napraviti učinkovitiji sustav. Hrvatska po jedinici BDP-a troši 20 posto više energije nego što je to prosjek EU-a te postoji puno prostora za uspostavu učinkovitijeg sustava, a gubitci u distribuciji električne energije u Hrvatskoj su 17 do 18 posto, a u EU su manji od 10 posto“, rekao je Ivčić. Također je istaknuo da Hrvatska ima vrlo malo instalirane snage u obnovljivim izvorima energije iako imamo golem potencijal.

Zelena akcija je danas u suradnji sa Zborom novinara za okoliš Hrvatskoga novinarskog društva (HND) organizirala seminar za novinare o održivom upravljanju obnovljivim prirodnim resursima u sklopu projekta „SURE NaRe – Održivo korištenje obnovljivih prirodnih resursa“ koji financira Europska komisija kroz program IPA 2009.

Dvije glavne teme seminara bile su bioraznolikost s posebnim osvrtom na problem pomora pčelinjih zajednica i zrak s posebnim osvrtom na problem izgradnje Termoelektrane Plomin C.

Profesor sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta Nikola Kezić i Damir Rogulja iz Udruge „Pčelinjak“ govorili su o važnosti pčela za održanje bioraznolikosti te su upozorili na ugroženost i smrtnost pčelinjih zajednica, poglavito zbog pesticida iz skupine neonikotinoida.

Dr. Agnes Gajdics iz međunarodne udruge za pravo i upravljanje zaštitom okoliša (Environmental Law and Management Association – EMLA) iz Mađarske također je govorila o zraku, poglavito o trgovanju emisijskim jedinicama EU-a, geološkom zbrinjavanju CO2 i ugljenu kao energentu. Istaknula je kako je protiv bilo koje TE na ugljen jer smatra da se treba više ulagati u obnovljive izvore energije.

Izvor Seebiz