Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaAktuelnosti iz EnergetikeTržište električne energije...

Tržište električne energije u Jugoistočnoj Evropi: 46. nedelja 2024.

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

U 46. nedelji 2024. godine, cene električne energije u Jugoistočnoj Evropi (JIE) porasle su u odnosu na prethodnu nedelju (45. nedelja). Porast potrošnje električne energije u svim zemljama JIE tokom nedelje od 11. novembra doveo je do viših cena na tržištima električne energije u regiji. Dodatno, prosečne cene gasa na TTF tržištu kretale su se oko 40 €/MWh, što je dodatno doprinosilo porastu cena na tržištima električne energije.

Porast cena u regionu

Grčka i Mađarska zabeležile su najveće procentualne poraste cena električne energije, od 64,59% i 54,68%, respektivno. Bugarska i Rumunija su usledile, sa porastom cena od 52,85% i 52,75%. Ostale zemlje JIE takođe su doživele značajne poraste, sa dvocifrenim povećanjima, osim Italije, koja je imala najmanji porast cena od 7,55%.

Tržišta električne energije u Srednjoj Evropi

U Srednjoj Evropi, cene električne energije su pokazale mešovite rezultate u 46. nedelji, sa fluktuacijama cena u odnosu na 45. nedelju. Uprkos nekim tržištima koja su pokazivala opadanje, cene električne energije u regiji bile su veće od 100 €/MWh. Cene su se kretale od 111 € do 170 €/MWh, pri čemu je Slovačka bila najskuplje tržište sa cenom od 169,17 €/MWh, što je predstavljalo porast od 16,25% u odnosu na prethodnu nedelju. Slovenija je bila sledeća sa cenom od 144,55 €/MWh, dok je Francuska imala najnižu cenu u regiji od 110,50 €/MWh, što je predstavljao pad od 0,67% u odnosu na 45. nedelju.

Prosečne cene u Evropi

Prosečne cene električne energije u Europi u 46. nedelji kretale su se oko 155 €/MWh. Cene su se kretale od 102,37 €/MWh u Španiji do 234,30 €/MWh u Bugarskoj i Rumuniji. Na MIBEL tržištu, cene u Portugalu i Španiji su opale, dostigavši 102,93 €/MWh.

Cene u južnoj Evropi

U južnoj Evropi, sve zemlje JIE, osim Turske, zabeležile su cene električne energije veće od 100 €/MWh. Cene su se kretale od 70 € do 234 €/MWh, pri čemu je Turska imala najnižu cenu sa prosečnom cenom od 69,62 €/MWh. Italija je bila drugo najjeftinije tržište u SEE regionu sa cenom od 132,84 €/MWh. Bugarska i Rumunija su imale najviše cene u regiji, sa prosečnim cenama od 230,34 €/MWh, što je predstavljalo porast od 52,75% i 52,85%, respektivno. Mađarska je bila sledeća sa prosečnom cenom od 230,13 €/MWh.

Trendovi potrošnje električne energije

Ukupna potrošnja električne energije u JIE regionu porasla je za 4,36% u odnosu na 45. nedelju, dostigavši 16.261,74 GWh. Ovaj porast uglavnom je bio uzrokovan nižim temperaturama u regiji, što je dovelo do povećane upotrebe grejanja. Srbija i Bugarska su zabeležile najveće poraste potrošnje, od 13,05% i 10,84%, respektivno. Grčka i Hrvatska su sledile sa porastima od 7,55% i 6,88%. Rumunija je, međutim, bila jedina zemlja u regionu koja je zabeležila pad potrošnje, koji je iznosio -2,78%.

Proizvodnja obnovljivih izvora energije

Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora u promenljivim uslovima opala je tokom 46. nedelje, sa padom od 13,3% u odnosu na 45. nedelju, što je dovelo do ukupne proizvodnje od 2.222,62 GWh. Proizvodnja vetroelektrana opala je za 27,4%, dostigavši 1.268,78 GWh, uglavnom zbog niskih brzina vetra u Turskoj i Grčkoj. Nasuprot tome, Bugarska, Hrvatska i Mađarska su zabeležile porast proizvodnje iz vetra, pri čemu su Bugarska i Hrvatska zabeležile najveće poraste od 39,9% i 26,1%, respektivno.

Proizvodnja energije iz solarnih izvora u JIE regionu takođe je oštro opala, smanjujući se za 32,6% na 621,70 GWh. Najveći padovi zabeleženi su u Mađarskoj, Bugarskoj i Grčkoj, sa smanjenjima od 74,4%, 70,5% i 51,8%, respektivno. Jedino je Hrvatska zabeležila blagi porast proizvodnje iz solarnih izvora, od 3,0%.

Proizvodnja iz hidroelektrana

Proizvodnja iz hidroelektrana u JIE opala je za 3,54% u odnosu na 45. nedelju, dostigavši 2.148,27 GWh. Ovaj pad uglavnom je bio uzrokovan sušnim uslovima u Italiji, koja je zabeležila pad proizvodnje iz hidroelektrana od 14,7%. Ipak, Bugarska i Grčka su zabeležile značajan porast proizvodnje iz hidroelektrana, sa porastima od 85,99% i 60,37%, respektivno.

Proizvodnja iz termoelektrana

Proizvodnja iz termoelektrana u JIE porasla je za 16,21% tokom 46. nedelje, dostigavši ukupnu proizvodnju od 9.285,13 GWh. Ovo je uglavnom bilo uzrokovano povećanjem proizvodnje iz termoelektrana na ugalj i gas. Proizvodnja iz termoelektrana na ugalj porasla je za 9,29%, dostigavši 3.918,58 GWh, dok je proizvodnja iz termoelektrana na gas porasla za 21,84%, dostigavši 5.366,55 GWh. Posebno je Turska zabeležila značajan porast u proizvodnji iz termoelektrana na ugalj i gas, dok je Bugarska zabeležila porast proizvodnje iz uglja, ali pad u proizvodnji iz gasa.

Međunarodna trgovina električnom energijom

Regija je zabeležila oštar porast neto uvoza električne energije, koji je porastao za 108,57%, dostigavši 1.129,13 GWh u 46. nedelji. Neto izvoz električne energije iz regije opao je za 22,4%, dostigavši 241,34 GWh. Srbija i Italija su zabeležile najveće procentualne poraste u neto uvozu, sa porastom od 694% i 88,22%, respektivno. S druge strane, Turska je ostala neto izvoznik, sa povećanjem izvoza za 6,41%, dok je Grčka zabeležila pad neto izvoza za 37,11%, dostigavši 129,56 GWh.

Uopšteno, 46. nedelja 2024. godine u JIE regionu bila je obeležena porastom cena električne energije, povećanjem potrošnje i promenama u proizvodnji energije iz obnovljivih i termo izvora. Kako su temperature opale i potrošnja energije porasla, tržišta električne energije su zabeležila značajne fluktuacije cena i pomak prema većem uvozu.

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Rumunija: Sud obustavio ekološku dozvolu za skoro završenu hidroelektranu Rastolița

Viši sud u Kluž-Napoći privremeno je obustavio ekološku dozvolu za Hidroelektrikin projekat hidroelektrane Rastolița, uprkos tome što je objekat završen više od 90% i planirano je da počne sa radom u novembru. Ova odluka nije konačna i deo je...

Rumunija: Senat otvara put za izgradnju pumpe hidroelektrane Tarnita-Lăpuștești

Rumunski Senat usvojio je novi zakon koji omogućava početak izgradnje dugo odlagane pumpe za hidroelektranu Tarnita-Lăpuștești bez potrebe za novom studijom izvodljivosti. Ova odluka se očekuje da preokrene višegodišnji birokratski zastoj i ubrza razvoj jednog od najznačajnijih energetskih infrastrukturnih...

Hrvatska u riziku od letnjih nestanaka struje zbog zastarele mreže i rasta obnovljivih izvora energije

Stručnjaci upozoravaju da Hrvatska može ponovo doživeti ozbiljan kvar na elektroenergetskom sistemu sličan onom iz leta 2024. godine. Taj kvar, koji je započeo u Crnoj Gori, a brzo se proširio na Hrvatsku, otkrio je ozbiljne slabosti u nacionalnoj energetskoj...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!