Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaStižu Kanađani, pregovara...

Stižu Kanađani, pregovara se sa Kinezima

Supported byClarion Energy opengraph
Supported byspot_img

Srbija je energetski vrlo nebezbedna zemlja. Za 30 godina nismo izgradili nijedno energetsko postrojenje, pet puta smo energetski neefikasniji od Evropske unije, naročito u distribuciji, gde gubimo i do 63 odsto proizvedene energije – izjavila je juče Zorana Mihajlović, ministarka energetike, govoreći na Kopaonik biznis forumu. Rešenje problema vidi se u izgradnji novih kapaciteta, koje je najavila.

– Gradićemo hidroelektranu Bistrica, gde će nosilac projekta biti kanadski partneri, sa kojima je izvesno da ćemo uskoro potpisati sporazum. Oni su zainteresovani i za Brodarevo 1 i 2, ali nije isključeno da će u određenim delovima učestvovati i druge kompanije. Oko Đerdapa 3 pregovaramo sa Kinom i sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Gradiće se i termoelektrana Štavalj kod Sjenice – najavila je ministarka.

Prema njenim rečima, energetski sporazum sa Italijanima se odvija svojim tokom, ali treba naći način da se posle tendera za elektrane zapravo i zaključe ugovori. „Imali smo tendere za Kolubaru B, a i dalje nemamo potpisan ugovor sa EPS-om. Ove godine ćemo imati ugovore za male hidroelektrane i za TE Novi Sad, a biće poznat stav i oko Kolubare B“, rekla je Mihajlovićeva.

Kako je istakla, Ministarstvo sprema strategiju razvoja energetike do 2025, pri čemu su prioriteti povećanje bezbednosti, otvaranje tržišta energije, izgradnja novih kapaciteta, povećanje energetske efikasnosti, okretanje zelenoj ekonomiji i iskorišćenje obnovljivih izvora energije. Prema njenim rečima, do pre nekoliko meseci energetska dozvola se dobijala u dogovoru sa ministrom i mogla je da se produži kad god je investitor hteo, dok se energetska saglasnost davala na neograničeni period, tako da ni dozvolu ni saglasnost niko nije mogao da oduzme investitoru.

– Desilo se da je izdato stotine dozvola, a samo šest malih hidroelektrana izgrađeno – kaže Mihajlovićeva. To je sada promenjeno, tako da saglasnosti moći da budu povučene ako investitor ne ispuni sve što treba. Formirana je i kancelarija za brze odgovore, a broj dozvola za male hidroelektrane biće smanjen sa 27 na pet do sedam. Dozvola će se, kako kaže, dobijati za 60 dana, a ne za dve i po godine kao do sada.

– Naša javna preduzeća su, naročito EPS i Srbijagas, u ogromnim finansijskim i energetskim problemima. Zato smo u EPS-u krenuli u korporativizaciju jer je naš cilj da EPS bude konkurentan i kad se pojave drugi igrači, a ne da bude monopolista. Isto to planiramo sa Srbijagasom, ubrzo će se usvojiti plan restrukturiranja i sporedne delatnosti će biti sklonjene iz ovog preduzeća koje će se baviti svojom osnovnom funkcijom – kaže ministarka.

Ona se osvrnula i na probleme u proizvodnji toplotne energije jer u Srbiji ima 58 toplana, u kojima je starost opreme od 40 do 55 godina. Rade na gas, ugalj i mazut i imaju ogromne gubitke u proizvodnji energije.

– Naš plan je da većina toplana u narednih nekoliko godina promeni gorivo, da ne koristi mazut, već pre svega biomasu kojom je Srbija prebogata, a zašto da prave samo toplotnu, kad mogu i električnu energiju i da time dižu svoju efikasnost, koja je sada 40 odsto, dok je kod kogenerativnih elektrana i do 95 odsto. To može da nam mnogo brže da energiju nego veliki infrastrukturni projekti – kaže Mihajlovićeva.

Izvor Danas

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Srbija: EIB kreditira ugradnju pametnih brojila sa 80 miliona evra

Evropska investiciona banka (EIB) odobrila je kredit od 80 miliona evra Elektrodistribuciji Srbije (EDS) za projekat ugradnje pametnih brojila, a država Srbija će biti garant otplate ovog kredita. Naime, Vlada Srbije uputila je u skupštinsku proceduru predlog zakona o potvrđivanju...

Srbija: Usvojen energetski i klimatski plan do 2030.

Vlada Srbije usvojila je Integrisani plan za energetiku i klimu, koji predviđa da se do 2030. godine dobija 45 odsto električne energije iz obnovljivih izvora energije, izjavila je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović Kako je istakla, usvajanjem Integrisanog...

BiH: Prepolovljen izvoz električne energije u prvoj polovini godine

Fizički obim izvoza električne energije iz Bosne i Hercegovine u prvom polugodištu ove godine iznosio je 4,1 teravatsati (TWh), što je za četiri posto manje nego u istom razdoblju prethodne godine, izjavio je za Fenu predsednik Regionalne CIGRE i...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!