Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaSrbija:Za rekultivaciju 44...

Srbija:Za rekultivaciju 44 miliona dinara

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Direkcija za unapređenje proizvodnje Privrednog društva „Termoelektrane i kopovi Kostolac“ je u 2014. godini planirala tehničku i biološku rekultivaciju pre svega na unutrašnjem odlagalištu kopa „Drmno“ a za ove radove predviđena su sredstva u iznosu od 44 miliona dinara.

-Radovi na tehničkoj i biološkoj rekultivaciji ove godine biće usmereni prema selu Drmno, kako bismo završili taj prsten prve odlagališne etaže i smanjili taj štetni uticaj. Prošle godine započeli smo aktivnosti na izradi novog vetrozaštitnog pojasa. Deo sadnica se nije primio, tako da ćemo ponoviti sadnju, ali ćemo kompletnu površinu, koja je u zoni utucaja na selo Drmno, ove godine završiti.

Takođe se nastavljaju i radovi na biološkoj rekultivaciji spoljašnjeg odlagališta kopa „Drmno“, prema planu i projektu koji je odobrilo Ministarstvo energetike, razvoja i zaštite životne sredine, rekao je Zoran Vuković, direktor Direkcije za unapređenje proizvodnje PD „TE – KO Kostolac“ i nastavio: -Na Srednjem kostolačkom ostrvu, u okviru posebnih javnih nabavki, predvideli i humusiranje kasete „A“, kako bismo smanjili svoj štetan uticaj i razvejavanje pepela, a radove će izvoditi PD „Autotransport“.

Takođe su predviđena i sredstva za dalje radove na deponiji pepela Ćirikovac, kojim bi se nastavila izrada vetrozaštitnog pojasa započeta 2013. godine. Moram da istaknem da u su ovoj godini predviđena i sredstva za izradu novog projekta gazdovanja šumama, jer je naša kompanija registrovana kao šumska gazdinska jedinica, a u ovom trenutku se pod šumom nalazi preko 500 hektara naših površina. Projekat gazdovanja šumama se radi na 10 godina, zakonska je obaveza i obuhvatiće radove šumske gazdinske jedinice od 2014.

U pojasu šumske gazdinske jedinice naći će se i kosina Srednjeg kostolačkog ostrva, koja pri donošenju prve šumske osnove nije uzeta u razmatranje, jer se taj projekat gazdovanja šumama odnosio samo na Površinske kopove „Kostolac“, koji su bili samostalno preduzeće. Time će se površina šumske gazdinske jedinice povećati na oko 600 hektara. Takođe će se ocenjivati kvaliteta šume, tako da će se verovatno kroz projekat pojaviti i potreba za zamenom šumskih površina, kojima je u prvom projektu osnovna delatnost sprečavanje erozije i zaštita od razvejavanja pepela.

Projekat je revidiralo i usvojili Ministarstvo zaštite životne sredine, napravili smo izvode i podelili ga po fazama, kako bismo pokušali da, kroz pristupne investicione ili državne fondove, započnemo malo intenzivnije zatvaranje Srednjeg kostolačkog ostrva, naveo je Vuković. Od sledeće godine očekuje tehnička i biološka rekultivacija ravnih površina na PK „Drmno“, i zato ćemo morati ubuduće da opredeljujemo veća sredstva. U ovom trenutku imamo oko 80 hektara na završnoj koti unutrašnjeg odlagališta i ta površina bi trebalo sledeće godine da počne da se privodi nameni, uz angažovanje mehanizacije PK „Drmno“.

Ovim planom predviđene su površine od ukupno 25 hektara i smatramo da one nisu dovoljne za održavanje kontinuiteta u rekultivaciji i nisu u skladu sa naporima koje smo uložili da se ona ubrza i da se negativni trend degradacije zemljišta poništi. -U ovogodišnjem planu smo takođe predvideli da se obratimo Ministarstvu zaštite životne sredine i pokušamo ponovo da aktiviramo ugovor koji je PD „TE – KO Kostolac“ u septembru 2011. godine potpisao sa Fondom za zaštitu životne sredine Republike Srbije.

Ovim ugovorom su bila predodređena namenska sredstva za biološku rekultivaciju pepelišta i izradu vetrozaštitnih pojaseva. Zbog nedostatka finansijskih sredstava u Fondu, Privredno društvo „TE – KO Kostolac“ je samo iznelo ugovor i projekat, jer nisu uplaćena dogovorena sredstva. Imajući u vidu da se sada Fond konsolidovao, a taj ugovor još uvek važi, pokušaćemo da, kroz dopise i komunikaciju sa odgovornima iz Fonda, aktiviramo taj ugovor i dobijemo sredstva od Republike Srbije za nastavak radova, najavio je Zoran Vuković.

Izvor Danas

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Slovenija: Fortenova Grupa prodaje 21 Maxen benzinsku stanicu u okviru strategije prodaje imovine

Fortenova Grupa nastavila je proces prodaje imovine nasledjene od bivšeg Agrokora. Prema slovenačkim medijima, najnovija transakcija odnosi se na 21 samouslužnu Maxen benzinsku stanicu koju upravlja M-Energija, kompanija unutar maloprodajne mreže Mercator. Ovim portfoliom, M-Energija postaje četvrti po veličini operater...

Region: Nuklearna elektrana Krško premašila planiranu proizvodnju u avgustu 2025.

U avgustu 2025. godine, nuklearna elektrana Krško, u zajedničkom vlasništvu Slovenije i Hrvatske, proizvela je 505.322 MWh neto električne energije, što je 1,06% više od planirane proizvodnje od 500.000 MWh. U istom mesecu prethodne godine elektrana je proizvela 503.751...

Srbija: Vlada odobrila Prostorni plan za gasovod MG14

Vlada Srbije usvojila je uredbu kojom se definiše Prostorni plan za glavni gasovod MG14, projekat dug 146 kilometara koji ide od Orljana kod Niša, preko Leskovca i Vranja, do granice sa Severnom Makedonijom. Trasa će obuhvatiti i područja Vladičinog...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!