Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaSrbija:Tržište čeka brojila

Srbija:Tržište čeka brojila

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Digital
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Rudarstvo
Supported byspot_img

Proizvođači brojila su pozdravili to što je EPS još 2010. godine doneo precizne tehničke specifikacije brojila na koje niko od proizvođača nema zamerki. – Primenjeno načelo interoperabilnosti, po kom se mogu nabaviti uređaji više različitih proizvođača, ali ni to nije dovelo do efikasnije nabavke

U Srbiji rade bar četiri kompetentna domaća proizvođača električnih brojila, „Elektroprivredi Srbije“ je potrebno skoro dva miliona brojila da zameni zastarele i nebaždarene uređaje koji zbog gubitaka na njima koštaju 25 miliona evra godišnje, a opet već više od 10 godina EPS nije imao ozbiljniju javnu  nabavku novih, „pametnih“ mernih uređaja. Sve je još hitnije, jer je Srbija ušla u proces liberalizacije tržišta električne energije, pa će nakon otvaranja tržišta za visokonaponske kupce energije u ovoj godini, u 2014. godini i mala i srednja preduzeća početi sama da biraju snabdevača električnom energijom, a od 1. januara 2015. godine i domaćinstva i mali kupci pristupili bi slobodnom tržištu. Do tada problem sa brojilima mora biti rešen da ne bi morali da preduzimamo vanredne mere – rekao je Dejan Trifunović, pomoćnik ministra energetike, razvoja i zaštite životne sredine, na okruglom stolu „Brojila – kad, kakva, kako, od koga?“ u organizaciji „Balkanmagazina“, koji je održan 18. septembra.
Učesnici okruglog stola, predstavnici EPS-a i proizvođači brojila, u diskusiji su locirali glavne razloge zašto se već skoro 15 godina tenderi za nabavku brojila redovno obaraju i traju u nedogled. Proizvođači smatraju da su tenderi bili nejasni i često su menjani zahtevi u toku tendera, kao i da nije poštovano načelo interoperabilnosti, odnosno da EPS nabavi brojila od više različitih ponuđača, a kao jedan od razloga pojavila se i sumnja na korupciju. S druge strane, EPS se žali da proizvođači, kada ne ispunjavaju tehničke zahteve odlažu tender zbog neke sitnice i kada dostignu taj uslov, puštaju da se tender nastavi, ali onda se pojavljuje neko drugi, često trgovci, pa čak i fizička lica mogu da otkupe dokumentaciju i da žalbama odlažu tako velike nabavke. Svi su se složili da Zakon o javnim nabavkama, i stari i novi, pruža mogućnosti da se iz bilo kog razloga tender odugovlači u beskonačnost. Na poslednjem tenderu EPS-a, iz decembra 2012. godine, neke od zamerki su ispravljene, pa je primenjeno načelo interoperabilnosti, po kom se mogu nabaviti uređaji više različitih proizvođača, ali ni to nije dovelo do efikasnije nabavke ovih uređaja, jer postoji još nerešenih prepreka. Jer i sami proizvođači brojila su pozdravili to što je EPS još 2010. godine doneo precizne tehničke specifikacije brojila na koje niko od proizvođača nema zamerki.
– Baždarenje uređaja ne sprovodi se na vreme, što košta državu 25 miliona evra. Čak 97 odsto kredita Evropske banke za obnovu i razvoj  od 40 miliona evra iz 2010. godine nije realizovano. A zbog Zakona o javnim nabavkama i Komisije za zaštitu ponuđača, od decembra prošle godine otegao se tender za nabavku 30.000 brojila koji je raspisao EPS. Kako bi imali pravilno očitavanje potrošnje, moramo imati spremna brojila. Ovo treba da se reši na vreme, posebno do 2015. godine, kada i mali kupci izlaze na tržište, ili ćemo morati da preduzimamo vanredne mere – rekao je Trifunović.
Životije Jovanović, zamenik generalnog direktora EPS-a, najvio je da će ova kompanija biti spremna za otvaranje tržišta 2015. godine, a da EPS gubi dva odsto energije na 1,8 do dva miliona brojila koje treba zameniti, popraviti ili baždariti.
– Odlukom rukovodstva EPS-a od pre 10 godina proglašeno je da baždarenje nije osnovna delatnost i baždarnice EPS-a su zapuštene. Radimo na osposobljavanju baždarnica u više privrednih društava, a otvorili smo mogućnost da rade i baždarnice koje nisu u sastavu EPS. Odgovor na pitanje zašto nismo nabavili brojila je zato što tenderi ne prolaze. Trgovci i neki proizvođači nam zagorčavaju život, žale se kod svakog tendera i otežu ga u nedogled, a novi Zakon o javnim nabavkama nam nije doneo efikasnost – poručio je Jovanović.
PD „Elektrovojvodina“ ima 930.000 mernih mesta, a 250.000 je nebaždareno, a Srđan Kružević, direktor „Elektrovojvodine“, ističe da tender za nabavku 70.000 brojila traje već godinu i tri meseca i da im to pravi puno problema.
– Udruženja za zaštitu potrošača nas s pravom tuže što naplaćujemo struju koju merimo nebaždarenim uređajima. Istovremeno Uprava za javne nabavke, posle žalbi ponuđača, daje nalog da obustavimo postupak nabavke novih brojila – požalio se Kružević napominjući da je „Elektrovojvodina“ sprečavanjem krađe struje, ipak, smanjila gubitke za 50 miliona kilovat-sati u poslednjih godinu dana, što je oko 375 miliona dinara.
Nastavak otvaranja tržišta električne energije može da donese EPS-u nove probleme. Pravi problem nastaće kada potrošači budu mogli da nabavljaju električnu energiju od više različitih snabdevača, za šta će morati da postoje uređaji satne vrednosti.
– Dok god imamo kupce sa potpunim snabdevanjem od strane EPS-a situacija nije toliko teška. Njihovu potrošnju možemo da merimo mehaničkim brojilima, jer greške idu na štetu EPS-a i iznose oko tri odsto – objasnio je Željko Marković, direktor Direkcije EPS-a za distribuciju električne energije.
Pametna brojila se mogu daljinski očitavati, ali i komuniciraju između sebe kao, na primer, mobilni telefoni i daju podatke potrošačima o tome koliko troše, koji su najveći potrošači i tako omogućavaju da se racionalizuju troškove električne energije, a istovremeno i sprečavaju krađu struje. Prema planu Evropske unije, biće ugrađena na 80 odsto mernih mesta do 2020. godine.
To će se desiti ako ekonomska analiza isplativosti pokaže da je opravdano uvesti takva brojila.
– U Slovačkoj je analiza utvrdila da je granica potrošnje 4.000 kilovat-sati godišnje kada se isplati ugraditi pametno brojilo. Italija je otišla najdalje sa pametnim brojilima, jer ih je uvela kod više od 90 odsto kupaca. Kod nas tržište traži da imamo satna merenja, što ne znači da moraju biti pametna brojila – napomenuo je Aca Vučković iz Agencije za energetiku.
Životije Jovanović, zamenik generalnog direktora EPS-a, osvrnuo se na uvođenje pametnih brojila kao na dug proces koji može trajati i deset godina i za koji su neophodna velika sredstva. Dragan Jeremić, direktor Direkcije za informaciono komunikacione tehnologije, rekao je da je svim proizvođačima brojila poslat poziv za konsultacije sa stručnim timovima EPS-a, kako bi se što pre prevazišli problemi sa nabavkom brojila.

Izvor; EPS Kwh

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

IAEA nudi podršku Srbiji za jačanje kapaciteta u oblasti nuklearne energije i unapređenje nacionalnih programa

Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) izrazila je spremnost da u potpunosti podrži srpske institucije u jačanju nacionalnih kapaciteta i unapređenju nuklearnih stručnosti u cilju podrške razvoju energetike. Ovu posvećenost prenela je srpskoj Direkciji za radiološku i nuklearnu sigurnost...

Rumunija: EIB investira 30 miliona evra u vetroelektranu Pestera II kako bi povećala obnovljive izvore energije i energetsku sigurnost

Evropska investiciona banka (EIB) dodeljuje do 30 miliona evra za podršku velikom projektu energije vetra u Rumuniji, čime se jača prelazak zemlje na obnovljive izvore energije i povećava njena energetska nezavisnost. Ova investicija će pomoći u razvoju druge kopnene...

Crna Gora: EPCG raspisuje tender za nabavku solarnih panela za proširenje solarne elektrane Kapino Polje L1

Crnogorski državna elektroenergetska kompanija EPCG raspisala je javni poziv za nabavku solarnih panela za solarni park Kapino Polje L1 u blizini Nikšića. Projekat podrazumeva nabavku 8.625 fotonaponskih modula, svaki sa kapacitetom od 580 W, čime će ukupan kapacitet elektrane...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!