Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaSrbija:Srbija što pre...

Srbija:Srbija što pre da gradi Južni tok

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Srbija ne treba nešto posebno da se uključuje u raspravu oko Južnog toka sa zemljama EU, jer tek pregovaramo o članstvu u EU, izjavio je ministar Milan Bačević.

On je naglasio da Srbija, umesto toga, treba što pre da sprovodi izgradnju gasovoda na terenu, jer je to njen nacionalni interes.

Pitanja koja se tiču primene Trećeg energetskog paketa EU na Južni tok najbolje mogu da razreše Rusija i zemlje članice EU, učesnice u tom projektu, kazao je Bačević i ocenio da će Rusija znati kako da pregovara sa zemljama učesnicima u projektu.

„Srbija treba da se bavi i da što pre sprovodi projekat na svom terenu, da polažemo cevi i da se pripremamo za isporuke gasa koje su nam zaista neophodne“, kazao je Bačević, istakavši da će Južni tok doneti Srbiji nižu cenu gasa i još sigurnije snabdevanje.

„Južni tok je panevropski projekat, u kome 50 odsto vlasništva ima Gasproma, a ostatak kompanije iz Nemačke, Francuske i Italije. Sve zemlje učesnice u Južnom toku su članice EU, osim Srbije i sve te zemlje su imale želju da budu učesnice u tom projektu, iako su znale da postoji taj Treći energetski paket i kada su potpisivale ugovor sa Gaspromom,“ napomenuo je Bačević.

Srbija tu ima drugačiju poziciju, jer je jedina od tih država, koje se nalaze na trasi Južnog toka, koja nije članica EU, a desetak godina se zalagala za taj projekat, svesna znacaja koji za nju ima taj gasovod, kazao je Bačević.

On je podsetio da će Gasprom obezbediti novac za izgradnju Južnog toka kroz Srbiju, a Srbija treba da obezbedi bankarske garancije za kredit, koji će vraćati iz prihoda od tranzitnih taksi, što je povoljnost, „koju i najneobjektivniji moraju da prihvate.“

Bačević je napomenuo da je taj projekat potreban, jer Rusija snabdeva gasom skoro sve države zapadne Evrope i procenjuje se da će do 2030. godine oko 70 procenata gasa koji se potroši u zemljama zapadne Evrope, biti ruskog porekla.

Odgovarajući na pitanje da li se u Srbiji ubuduće mogu očekivati problemi oko realizacije Južnog toka i da li postoje neke interesne grupe koje su protiv tog projekta, Bačević je naglasio da je Južni tok projekat od nacionalnog značaja za Srbiju i da svaka ozbiljna država, mora da ima snagu da nacionalni interes stavi iznad interesa određenih interesnih grupa i da ih pobedi.

„Pa i te interesne grupe, koje postoje, koriste isti taj ruski gas. I što bismo mi sada, ustuknuli pred zahtevima pojedinih interesnih grupa, ako mi imamo nacionalni interes na drugoj strani. Nacionalni interes je uvek iznad interesa nekakvih lobističkih grupa, koje postoje svuda u svetu i nije to neka posebnost Srbije,„rekao je Bačević.

On je izrazio zadovoljstvo jer se, u nedavno sprovedenoj anketi, 82,4 odsto građana izjasnilo za Južni tok, što je, kako je rekao, jasna poruka mnogima.

„Zamislite koliki će to procenat da bude kad se sazna za južni krak Južnog toka i kada on postane realnost. To će dodatno povećati protok gasa, podići šansu Srbiji da naplaćuje više novca iz tranzitnih taksi,“ naglasio je Bačević i dodao da je pođednako značajan i zapadni krak Južnog toka, koji bi trebao da vodi ka Crnoj Gori, ako se ta zemlja za to izjasni.

Govoreći o snabdevanju gasom iz Rusije, Bačević je ukazao da ruska strana pokazuje prema Srbiji razumevanje koje, kako je rekao, „kao da nema kraja,“ jer i kad ne platimo gas, primamo isporuke, čak ih ponekada i menjamo.

Sve to je posledica međudržavnog sporazuma sa Rusijom, koji mnogi napadaju, zbog čega, kako je rekao, „i mene napadaju“.

„Taj sporazum, kada je sklapan, Srbiji je predstavljao preku potrebu i mislim da svaka ozbiljna država treba da poštuje svoje međunarodno prihvaćene obaveze i potpisane sporazume. To pokazuje ozbiljnost i rešenost jedne države da nastavi dobru saradnju sa nekom drugom, sa kojom je to potpisivalo,“ dodao je Bačević.

Ministar je podsetio da će Rusija u naredne dve do tri godine, u srpski energetski sektor, saobraćajne i železničke komunikacije, poboljšanje proizvodnje u NIS-u i u ostale projekte, uložiti oko pet milijardi evra.

Izvor Tanjug

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Energetska dilema Srbije: EPS suočen sa polako gorućom krizom uz pozive na odgovornost

Decenijama je Elektroprivreda Srbije (EPS) delovala kao neuništiva. Njene lignite rudnike, stare termoelektrane i hidroelektrane činile su osnovu sistema otporne na regionalne šokove i tržišne fluktuacije. Srbija je bila jedna od retkih evropskih zemalja sa električnom samodovoljnošću, ponekad čak...

Energetska budućnost Srbije na kocki u borbi za gas posle Rusije

Više od dve decenije, politička i ekonomska stabilnost Srbije zasnivala se na nepisanom dogovoru: ruski gas bi dolazio pouzdano, predvidivo i po povlašćenim uslovima dogovorenim između Beograda i Moskve. Odnos je bio geopolitička arhitektura prikrivena kao trgovina robom. Sankcije...

Sankcije prema NIS-u pokreću najteži finansijski stres test Srbije u jednoj generaciji

Kada su Sjedinjene Države proširile sankcije protiv ruskih energetskih interesa, mnogi zvaničnici u Beogradu nisu odmah shvatili težinu situacije. Na površini, NIS, u većinskom vlasništvu Gazprom Nefta, nastavio je da radi rafineriju u Pančevu, snabdeva pumpne stanice i učestvuje...
Supported byClarion Owners Engineers
error: Content is protected !!