Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaSrbija:Remonti mogu da...

Srbija:Remonti mogu da počnu

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Zbog čekanja na Plan poslovanja, svi remonti, osim onih koji se finansiraju kreditima, pomereni su za po mesec dana. – Posle dužeg vremena, u ovu remontnu sezonu EPS ulazi bez tereta dugovanja iz prethodne godine

Vlada Srbije dala je saglasnost na Godišnji plan poslovanja JP EPS u 2014. godini. Da li to znači da mogu da počnu aktivnosti za realizaciju ovogodišnjih remonta u elektranama, pitali smo, između ostalog, Vojislava Škundrića, direktora Sektora održavanja u Direkciji EPS-a za proizvodnju energije, sa kojim smo razgovarali o mogućnostima da se nadoknadi izgubljeno vreme, potrebi da se remonti planiraju i dve godine unapred, posebno o poboljšanim finansijskim uslovima za obavljanje ovogodišnjih remonta.

U punom obimu – rekao je Škundrić – mogu da počnu aktivnosti redovnog održavanja, a to su remonti kojima je stigao termin izvršenja, kao i pripreme onih sledećih, čiji je početak predviđen kasnije tokom godine. Moram da istaknem da su se neke aktivnosti odvijale i do sada, ali one su bile ograničene, to jest u okvirima koje dozvoljava Zakon o javnim nabavkama (ZJN). U suštini, radilo se samo ono što se finansira iz stranih kredita i što je bilo predviđeno Rebalansom Plana za 2013. godinu.

Reč je o naknadnim ulaganjima koja zahtevaju duge periode isporuke opreme i delova. Kada smo prošle godine sagledali ograničenja koja nameće novi ZJN, shvatili smo da će odgovarajuća priprema mnogih poslova planiranih za ovu godinu biti moguća samo ako se javne nabavke za te poslove pokrenu već u 2013. Zato nam je bio potreban Rebalans Plana, koji je, nažalost, kasnio i nije u punom obimu odgovorio našoj nameri. Ipak, javne nabavke po Rebalansu su, iako sa zakašnjenjem, pokrenute, i to je, osim poslova koji se finansiraju iz kredita, do sada bilo sve. Sada nam se otvara širok front i ostaje nam da radimo svom snagom.

Dok se čekalo na usvajanje Godišnjeg plana poslovanja u 2014. godini, čula su se uveravanja da će se neki kapitalni remonti završiti u planiranom roku bez obzira na to što se kasni. Da li ovakvo uverenje vlada i u Direkciji EPS-a za proizvodnju energije?

Recimo pre svega da kapitalni remonti u hidroelektranama nisu ni bili vremenski ugroženi, jer oni počinju kasnije. Revitalizacija agregata A5 u HE „Đerdap 1“, koja se finansira iz duga Ruske Federacije Srbiji, počela je u jesen prošle godine i nesmetano teče. Kapitalni remont bloka 1 u TE „Kostolac B“, koji se najvećim delom finansira iz kineskog kredita, počeo je u planirano vreme, a ako se ubrzano sprovedu nabavke koje su obaveza “Kostolca“, nema razloga da već sada sumnjamo da će se na vreme i završiti. Međutim, brinuli su nas kapitalni remonti blokova 1 i 3 u TE „Nikola Tesla A“, gde je učešće sredstava EPS-a značajno.

Zbog čekanja da se usvoji GPP, početak ta dva remonta je odložen za mesec dana, što je njihov završetak uvelo u jesen, kraj septembra (A1) i kraj novembra (A3). To su i dalje prihvatljivi termini, ali iz sasvim racionalnih razloga prvobitno je planirano da se poslovi okončaju tih mesec dana ranije. I ne radi se tu samo o ova dva bloka. Posledično su svi remonti, osim dva već pomenuta, odloženi za po mesec dana. Posledice ovog odlaganja su pre svega finansijske prirode. Sigurno je, međutim, da ćemo remonte završiti pre zime.

Do kog su nivoa pripreme remonta stigle u vreme usvajanja GPP?

Kao što sam već rekao, planirali smo da nabavke za sve poslove čija faza pripreme dugo traje pokrenemo u septembru 2013. ili malo kasnije. Formirani su posebni timovi stručnjaka koji su izuzetnim trudom i efikasnošću pripremili nabavke za sve takve poslove. Tako pripremljeni tenderi lansirani su početkom januara ove godine. Procedure su u toku, ali sada je već sredina marta, dakle pripreme kasne. Očekivali smo da će GPP biti usvojen barem do kraja januara, pa da ćemo do početka remontne sezone (1. mart) uspeti da spremimo one poslove čija je priprema kraća. Sa svim tim poslovima mi smo sada praktično na početku.

Ako nije moglo da krene ništa od onoga što se finansira iz sopstvenih sredstava, da li će se to negativno odraziti na raspoloživost finansijskih sredstava u narednom periodu?

Nakon finansijski izuzetno uspešne prethodne godine, očekujemo da će EPS raspolagati sa dovoljno sredstava da finansira sve planirane poslove, uključujući i sopstvene obaveze za one remonte koji se dominantno finansiraju iz kredita. Posle dužeg vremena, u ovu remontnu sezonu ulazimo bez tereta dugovanja iz prethodne godine, koja su uglavnom sva izmirena. Ako dotoci na profilima hidroelektrana budu bar na nivou prosečnih, imaćemo dovoljno proizvodnje i prihoda, a time i sredstava da finansiramo remonte. Izvesni finansijski gubici će nastati iz razloga koje sam prethodno naveo, ali njihov očekivani obim neće preći nekoliko procenata budžeta predviđenog za remonte.

Da li su i koliko otklonjene nejasnoće u pogledu primene Zakona o javnim nabavkama i da li su smanjene mogućnosti za dogovoreno rušenje tendera, s kojima se EPS suočavao iz godine u godinu u svim svojim delatnostima?

U pogledu primene Zakona o javnim nabavkama nema nikakvih nejasnoća. Naši stručnjaci znaju kako se sprovode postupci javnih nabavki, i to će biti urađeno strogo u skladu sa ZJN. Drugo vaše pitanje nije za EPS, već za Upravu za javne nabavke. Mi smo se već više puta obraćali državnim organima s molbom da nas zaštite u tom smislu i sa predlozima kako da se to uradi, mada bi trebalo da sami sebi priznamo da smo često i svojom nespretnošću i nedovoljno preciznim zahtevima otvarali prostor za neke od takvih zloupotreba. Dobro formulisana konkursna dokumentacija može onemogućiti većinu zloupotreba, i to je ono na šta EPS treba da se koncentriše. A država neka radi svoj posao.

Koliko će u 2014. biti kapitalnih remonta i koji su to?

U hidrosektoru radi se na revitalizaciji agregata 5 u HE „Đerdap 1“ i očekujemo da taj veliki posao bude okončan krajem ove godine, to jest 26. decembra, po termin planu. U TE „Kostolac B“ očekujemo da će se revitalizacija bloka 1 završti kako je planirano, 30. novembra. U  TE „Nikola Tesla A“ kapitalni remont bloka 3 nosi i neka obeležja revitalizacije, zbog planirane ugradnje nove turbine, novog elektrofiltera i korseta generatora, a počeće 1. juna, mesec dana kasnije nego što je planirano.  Treba da se završi 27. novembra. Blok 1 u ovoj elektrani ući će u kapitalni remont 21. juna i planirano je da se završi do 28. septembra. Kapitalni remonti obaviće se i na agregatima 1 i 2 u HE „Đerdap 2“.

Koliko je planirano ostalih remonta i nega?

JP EPS raspolaže sa 52 hidroagregata, računajući i PAP „Lisina“. Produženi remonti su planirani na sedam agregata: A1 u HE „Đerdap 1“, A9 i A10 u HE „Đerdap 2“, A3 i A4 u HE „Vrla 1“, A1 u HE „Vrla 4“ i A1 i A2 u HE „Pirot“. Na ostala 42 agregata predviđen je standardni, mali remont. U termosektoru, planirana su dva produžena remonta: TENT A blok  A2 i TE „Kostolac A“ blok 1. Na ostalih 12 termoblokova uradićemo standardne, male remonte. Nege postrojenja u trajanju od tri do sedam dana ne planiraju se u fiksnim terminima, već ih elektrane zahtevaju u slučaju potrebe, kada moraju da otklone neki problem u radu.

Da li je Planom remonta predviđeno da se barem delom ublaže negativne posledice prošle godine odloženih ili skraćenih remonta?

Pokazalo se da su naše prošlogodišnje procene o solidnom stanju postrojenja i njihovoj sposobnosti da uspešno „proguraju“ zimsku sezonu bile tačne. Godina koja je iza nas, uključujući zimski period, prošla je bez većih problema, uz ostvarenu rekordnu proizvodnju. Iako prošle godine nismo imali ozbiljnijih remontnih zahvata, uz rutinske preventivne poslove obavljene tokom standardnih remonta, pažljivo smo pratili rad svih postrojenja, obavljali ispitivanja i merenja, evidentirali sve što je bilo sumnjivo i reagovali odmah kada je to bilo neophodno. Planovima za ovu godinu pre svega smo obuhvatili veće poslove koji su bili planirani za prošlu, a nisu urađeni, poslove koji su se kao prioritetni nametnuli prošle godine, a na kraju i poslove koji su u skladu sa našim srednjoročnim planovima.

Koji rizici prate sezonu remontnih aktivnosti?

Počnimo od rizika koji je sada iza nas, a to je da se pripreme remonta ne obave na vreme. Veoma je teško 18 meseci unapred sagledati šta treba raditi u narednom remontu. Iz ovogodišnjeg iskustva shvatili smo da moramo naći načina da planiramo velike poslove i dve godine unapred, jer nas okolnosti na to teraju. A to je veoma, veoma teško.

Posledice pomeranja rokova su, pre svega, finansijske prirode

Rizik od otkaza

– U ovoj godini veoma su smanjeni rizici nedostatka sredstava za plaćanje obavljenih radova. Prema tome, sa te strane ne očekujemo teškoće. Naravno, tu su uvek tehnički rizici, to jest iznenadni otkazi postrojenja. Mi se veoma trudimo da sve držimo pod kontrolom i da uz pomoć merenja i ispitivanja predvidimo i predupredimo otkaze. Međutim, uvek postoji verovatnoća da neki deo postrojenja otkaže bez ikakvog prethodnog znaka slabosti. Tada za EPS u sadašnjim okolnostima nastaju veliki problemi.

Delovi i usluge za otklanjanje takvih kvarova ne mogu se predvideti planom nabavki, pa se moramo obraćati Upravi za javne nabavke da vanredno odobri i te nabavke, što oni veoma nerado čine. Od velike pomoći bi nam bilo kada bismo mogli da u planovima održavanja imamo i neki ograničen iznos za „nepredviđeno“, ali za sada to nije u skladu sa zakonom. Konačno, uvek postoji i rizik da se radovi na kapitalnim remontima iz objektivnih, a nepredviđenih uzroka, produže i da se remonti ne okončaju pre zime. U tom slučaju, morali bismo da se oslonimo na uvoz električne energije, što je finansijski nepovoljna opcija – kazao je Škundrić.

Izvor Kwh EPS

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Evropa: Cene prirodnog gasa skaču usled tenzija na Bliskom istoku i rizika oko Hormuškog moreuza

U 24. nedelji 2025. godine, cene prirodnog gasa u Evropi su porasle usled rastućih geopolitičkih tenzija na Bliskom istoku. Eskalacija je počela nakon što je Izrael izveo seriju udara na Iran, što je izazvalo strahovanja od šireg sukoba u...

Region: JIE beleži mešovite trendove cena električne energije uz rast potražnje i skok obnovljive energije u 24. nedelji 2025.

U 24. nedelji 2025. godine, cene električne energije pale su u svim zemljama Jugoistočne Evrope (JIE), osim u Italiji i Turskoj. Uprkos napetostima na Bliskom istoku i rastućim cenama gasa, evropske cene električne energije su uglavnom opale u poslednje...

Slovenija: Distributeri će do 2026. uložiti preko 150 miliona evra u modernizaciju pametnih mreža

Pet vodećih slovenačkih kompanija za distribuciju električne energije — Elektro Primorska, Elektro Ljubljana, Elektro Gorenjska, Elektro Celje i Elektro Maribor — planiraju da do marta 2026. godine ulože više od 150 miliona evra u modernizaciju nacionalne elektrodistributivne mreže i...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!