Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRudarstvoSrbija: Zijin traži ekološku...

Srbija: Zijin traži ekološku dozvolu za eksploataciju bakra

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Kompanija Srbija Zijin Mining podnela je krajem juna Ministarstvu zaštite životne sredine zahtev za donošenje odluke o potrebi procene uticaja na životnu sredinu projekta eksploatacije rude sa ležišta bakra i zlata Čukaru Peki (Gornja zona 2).

Ležište bakra i zlata Čukaru Peki, Gornja zona Rudna tela 1 i 2 nalazi se u blizini sela Brestovac kod Bora, prenosi eKapija. 

Predmet zahteva je podzemna eksploatacija rude bakra, kapaciteta 5.000 tona dnevno, odnosno 1,65 miliona tona godišnje.

Iskopavanje će se vršiti na osnovu Elaborata o resursima i rezervama bakra i zlata u ležištu gornje zone Čukaru Peki (rudna tela 1 i 2), koji je prošlog leta izradio Institut za rudarstvo i metalurgiju, a prema koje u rudnom telu 2 u gornjoj zoni nalaze bilansne rezerve od 15.585.343 tone vlažne rude.

Projektom je predviđeno iskopavanje ležišta do nivoa k-380 metara (m), odnosno do dubine od oko 7.600 m.

Svi rudarski procesi će se zasnivati na Glavnom rudarskom projektu za eksploataciju rude sa ležišta bakra i zlata ČukaruPeki, gornja zona, koji je takođe izradio Rudarsko-metalurški institut, 2021. godine.

U dokumentu se napominje i da investitor planira da deponuje rudu bakra na postojećem jalovištu, gde će biti podignuta kako bi se omogućilo odlaganje 1,95 miliona kubnih metara (m3) rude i 500.000 m3 jalovine.

Kao razlog za ovakvo rešenje navodi se da je kapacitet flotacije manji od rudarskog kapaciteta jame, te će se zbog toga ruda bakra deponovati na pomenutoj deponiji dok se ne izgradi nova flotacija, koja će kasnije koristiti deponovane rude, koja je planirana za 2026. godinu.

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Srbija i Azerbejdžan potpisali sporazum o saradnji u energetskoj i rudarskoj industriji

Vlade Srbije i Azerbejdžana potpisale su sporazum o saradnji u oblasti energetike i rudarstva, s ciljem jačanja saradnje između dve zemlje u ovim sektorima. Sporazum definiše zajedničke aktivnosti za promociju saradnje i poslovnih odnosa, zasnovanih na nacionalnim zakonodavstvima i...

Rumunija je pobedila u arbitražnom postupku, izbegavši zahtev za odštetu od 256 miliona evra od investitora u obnovljive izvore energije

Rumunija je uspešno odbranila sebe u međunarodnoj arbitraži koju su pokrenuli investitori obnovljivih izvora energije, izbegavajući zahtev za odštetu od 256 miliona evra. Na dan 16. januara, Međunarodni centar za rešavanje investicionih sporova (ICSID) presudio je da Rumunija nije...

Ekološke organizacije osporavaju odobrenje Srbije za rudarski projekat Rio Tinta

Ministarstvo za zaštitu životne sredine Srbije utvrdilo je obim i zahteve za procenu uticaja na životnu sredinu (EIA) za projekat Jadar, rudarenje litijuma i bora koje vodi Rio Tinto. Kompanija je sada dužna da se bavi kumulativnim uticajima na...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!