NaslovnaSrbija EnergetikaSrbija: Srbija da...

Srbija: Srbija da se uključi u raspravu o gradnji nuklearke u Mađarskoj

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Balancing Energy
Supported byspot_img

Mađarska vlada objavila je međunarodno poglavlje procene uticaja projekta izgradnje dva nova bloka nuklearne elektrane Paks 2. U procesu autorizacije ove procene uticaja, Mađarska je pozvala trideset država da se uključe u javnu raspravu. Tim povodom je narodni poslanik i predsednik Zelenih Srbije Ivan Karić danas uputio poslanička pitanja predsedniku Vlade RS Aleksandru Vučiću i ministarski poljoprivrede i zaštite životne sredine Snežani Bogosavljević Bošković. Pitanja su sledeća:

– Da li je Vlada Republike Srbije učestvovala u izradi „Studije uticaja na životnu sredinu – Međunarodno poglavlje“ za projekat izgradnje nukelarne elektrane „Paks 2“ u Mađarskoj?

– Kakvu poziciju će zauzeti Vlada Srbije u odnosu na nameru mađarske Vlade da izgradi nuklearnu elektranu „Paks 2“?

– Koje ekološke posledice i bezbednosne rizike po stanovništvo, životnu sredinu države Srbije i ekosistem Dunava će izazvati izgradnja nuklearne elektrane „Paks 2“u Mađarskoj ?

– Da li će se, kada i kako našoj javnosti predstaviti Studija o proceni prekograničnog uticaja nukelarne elektrane „Paks 2“ u Mađarskoj na zdravlje građana i životnu sredinu u Srbiji i na koji način ćemo se o njoj izjašnjavati?

– Ko će pokrivati dodatne rizike za posledice eventualnih šteta po zdravlje i životnu sredinu koje mogu nastati u slučaju akcidenata?

Zeleni Srbije zahtevaju da se Srbija aktivno uključi u ovu raspravu jer smatraju da je to od velike važnosti za bezbednost građana kao i za zaštitu životne sredine. Projektom ove veličine ugrožava se ekosistem svih okolnih zemalja. Nuklearna elektrana koristi za hlađenje vodu iz Dunava. Potrebne su velike količine vode koja se zagreva i koja time ostavlja velike posledice po biljni i životinjski svet Dunava.

Zalažemo se za prestanak širenja nuklearnih elektrana i za zatvaranje postojećih, a za širenje čistih, bezbednih, obnovljivih izvora energije. Nuklearna energija globalno već ima manji udeo nego obnovljivi izvori energije, a taj udeo će nastaviti da opada u narednim godinama. Nakon nesreće u Fukušimi usledio je novi talas gašenja nuklearnih elektrana. Zeleni su se širom sveta uvek borili – i nastaviće da se bore – energično protiv nuklearne energije, jer smatramo da je ona neprihvatljiv rizik po životnu sredinu i čovečanstvo, da je neisplativa i nepotrebna.

Prema ugovoru koji je Mađarska potpisala sa Rusijom dva reaktora u novom pogonu će biti u funkciji do 2025. godine , koštaće 12,5 milijardi evra (od čega je 10 milijardi kredit od Rusije). Projekat je žestoko osporavan od strane stručnjaka, političkih aktera i javnosti – i na mađarskom i na evropskom nivou. Neki od njih su zabrinuti zbog nedostatka javne rasprave i transparentnosti, procene uticaja na životnu sredinu, energetiku i ekonomiju, nedostatka alternativnih scenarija i dalje centralizacije energetskog sistema, onemogućavanja razvoja obnovljivih izvora energije.

Za to vreme država Srbija ćuti. Zeleni Srbije se pitaju da li to znači da se i mi spremamo za nuklearnu energiju?

Izvor; Zeleni Srbije

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Cene električne energije u JIE padaju uz rast uvoza, dok Srbija odstupa od regionalnog trenda

Cene električne energije na tržištu dan-unapred u jugoistočnoj Evropi pale su na većini tržišta za isporuku u sredu, čime je smanjena premija Mađarske u odnosu na Nemačku, dok su rastući troškovi gasa i emisija CO₂ održali terminske cene električne...

Srbija planira završetak gasnog interkonektora sa Severnom Makedonijom početkom 2028. godine

Srbija planira da započne izgradnju svog gasnog interkonektora sa Severnom Makedonijom, sa ciljem da projekat bude završen u prvom kvartalu 2028. godine, čime bi dobila još jedan pravac snabdevanja ka gasnoj infrastrukturi u Grčkoj. Početni radovi u blizini Vranjske Banje...

EBRD razmatra finansiranje solarnog projekta i baterijskog skladišta ENNA Grupe u Rumuniji

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) razmatra mogućnost odobravanja senior kredita za solarni projekat i baterijsko skladište Mihailesti kompanije ENNA Group u južnoj Rumuniji, a odluka o finansiranju očekuje se početkom novembra. Projekat kombinuje 87,5 MW solarnih kapaciteta sa...
Supported byClarion Owners Engineers