Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaSrbija: Počela proizvoidnja...

Srbija: Počela proizvoidnja uglja na „Kolubarinom“ kopu „Veliki Crljeni“ koji je potopljen u maju

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Proizvodnja uglja na površinskom kopu „Veliki Crljeni“ Rudarskog basena „Kolubara“ počela je punim kapacitetetom 7. avgusta, pedeset dana pre nego što je najavljeno u prvom trenutku nakon katastrofalne poplave u maju kada se u ovaj ugljenokop ulilo oko 27 miliona kubika vode.

Moćni bager „glodar 2“, prvog dana rada nakon prekida i remonta, zajedno sa direktorom RB „Kolubara“ Miloradom Grčićem, obišao je i ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić, koji je tom prilikom izjavio:

-Iako su prvobitne procene govorile da će za ovaj posao biti potrebno mnogo više vremena, uz velike napore rukovodstva i svih zaposlenih, već danas smo uspeli da pokrenemo „Velike Crljene“, koji će dnevno proizvoditi dodatnih 20.000 tona lignita. Za tih pedesetak dana, do 1. oktobra, koji je bio planirani rok, biće iskopano ukupno oko milion tona, što, kada se preračuna u novac koji bi u tom periodu bio potrošen na uvoz struje predstavlja uštedu od preko trideset miliona tona evra. Smatram da je naš elektroenergetski sistem u prethodnih nekoliko meseci pokazao da je fleksibilan i da, zahvaljujući stručnosti i požrtvovanosti zaposlenih, može da izađe na kraj i sa katastrofalnim problemima kao što je ovaj koji nas je zadesio – rekao je Antić.

Direktor „Kolubare“ Milorad Grčić objasnio je da se, za sada, ugalj odlaže na deponiju u Kaleniću i da se, uvođenjem „Velikih Crljena“ u rad, ukupna dnevna proizvodnja na tri kopa podiže na oko 65.000 tona.

-Očekujemo da će se, tokom narednih nekoliko dana, ukupan bilans popeti sa oko 75, na čitavih 80 odsto od količine koju je ovaj Rudarski basen proizvodio pre poplave. Pokretanje „Velikih Crljena“ u ovom roku zaista je veliki uspeh, posebno s obzirom na to da smo ga postigli sopstvenim kapacitetima, koristeći domaće pumpe kojima smo, u vremenskim uslovima koji nam nisu išli na ruku, ispumpali više od 22 miliona kubnih metara vode – rekao je Grčić.

Ministar Antić podsetio je da je u toku prikupljanje ponuda za posao ispumpavanja vode iz „Tamnava-Zapadnog polja“, najvećeg „Kolubarinog“ kopa koji je još uvek pod vodom.

Izvor RBK

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!