Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaSrbija: Novi kop...

Srbija: Novi kop „Radljevo“ počinje da radi naredne nedelje

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Novi kop „Radlјevo“ o kome se priča godinama zvanično će biti pušten u rad naredne nedelјe, rekao je Milorad Grčić, v. d. direktora „Elektroprivrede Srbije“ na trećoj stručnoj konferenciji „Investicije i zaštita životne sredine”, koja je održana u Rudarskom basenu „Kolubara“.

Grčić je naglasio da kop „Radlјevo“, kao i postojeći kop Polјe „E“, garantuju budućnost i održivost Kolubare, a samim tim i budućnost EPS-a, uz unapređenje svakog proizvodnog sistema u cilјu zaštite životne sredine.

„Kop „Radlјevo“, sa svojih ispitanih i sigurnih zaliha od oko 350 miliona kubika uglјa, spreman je za otvaranje. Na Polјu „E“ već je počelo iskopavanje i u taj kop biće uloženo oko milijardu evra u narednih nekoliko godina“, rekao je prvi čovek EPS-a.

Od uglјa iz Rudarskog basena „Kolubara” proizvede se 52 odsto ukupne električne energije u Srbiji, a zalihe uglјa u „Kolubari” su minimum 2,1 milijardi tona. RB „Kolubara“ godišnje obezbedi oko 30 miliona tona uglјa, a da bi se, kako je objasnio Grčić, održala ta proizvodnja nisu dovolјne samo brojke koje pokazuju tonu proizvedenog uglјa, nego je neophodno brinuti i o zaštiti životne sredine. On je objasnio da je neophodno unaprediti svaki proizvodni sistem u skladu sa najmodernijim rudnicima u Zapadnoj Evropi.

„Zato je pri kraju realizacija „zelenog projekta“ ili ono što zovemo upravlјanje kvalitetom uglјa“, rekao je Grčić.

„„Zeleni projekat” u Kolubari počinje da funkcioniše u decembru sa polovinom kapaciteta, dok će tokom 2020. proraditi punim, maksimalnim kapacitetom. Površinski kopovi su živ sistem i stalno se pomeraju, a samo njihovo pomeranje podrazumeva čitav niz komplikovanih i skupih radnji, poput izmeštanja delova reka, izmeštanje pruge, saobraćajnica i drugih objekata“, naveo je on.

Grčić očekuje da će radovi na pokretanju nastavku gradnje TE „Kolubara B” u Kaleniću početi 2020. godine, dok je za TE u Velikim Crlјenima rekao da se mora „skinuti” sa mreže, ali da se taj stari objekat u Velikim Crlјenima neće uklanjati dok se ne izgradi novi u Kaleniću.

Direktor za proizvodnju uglјa RB „Kolubara” Milan Mišković rekao je da se velika pažnja posvećuje zaštiti životne sredine.

„“Kolubara” ima za sada četiri površinska kopa – Polјe „B/C“, Polјe „D“, „Tamnava – Zapadno polјe“ i Polјe „G“, a trenutno dva najveća investiciona projekta u „Kolubari“ su površinski kop Polјe „E“, čija je vrednost 970 miliona evra i kop „Radlјevo“, projekat vredan 418 miliona evra“, rekao je Mišković. „Ukupna ulaganja u geološka istraživanja za Polјe „E“ su 13,5 miliona, a za kop „Radlјevo“ 15 miliona. Oba velika projekta uklјučuju i studije o uticaju na životnu sredinu i definisane mere u studiji su obavezujuće“.

Pomoćnik direktora za investicije, razvoj i unapređenje proizvodnje u RB „Kolubara” Novica Ljušić je naglasio da je „Kolubara” u ovom trenutku veliko gradilište, a među projektima zaštite životne sredine koji se sprovode su projekat kontinualnog merenja dimnih gasova, rekonstrukciju dva elektrofiltera, kao i postrojenje za tretman otpadnih voda.

Srdan Dimitrijević, direktor „Goša Fom“, istakao je da ta kompanija sarađuje sa EPS-om više od 60 godina i da zajedno rade na unapređenju opreme i uvođenju novih tehnologija u proizvodnju.

Predsednik Sindikata radnika EPS Milan Đorđević rekao je da se mnogo toga promenilo na bolјe u odnosu na raniji period kada je reč o zaštiti životne sredine i da su veliki potencijali „Kolubare”. On je pozvao one koji kritikuju EPS da dođu u „Kolubaru“ i vide pod kakvim teškim uslovima rade zaposleni, kao i kako se sa malim brojem radnika rekordno proizvodi.

„„Kolubara” nije više zagađivač kao što je nekada bio slučaj. Taj odnos nekada i sada značajno se menja u pozitivnom smislu zato što se ulažu velika sredstva u zaštitu životne sredine“, rekao je Đorđević.

Izvor; BIZLife

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Srbija: Obim trgovine električnom energijom na dan unapred na SEEPEX-u porastao za 0,4% u junu 2025. uprkos padu cena

U junu 2025. godine na berzi električne energije Srbije, SEEPEX, na tržištu za naredni dan ukupno je trgovano sa 505.516,5 MWh električne energije, što predstavlja povećanje od 0,4% u odnosu na maj. Prosečan dnevni obim trgovine iznosio je 16.850,6...

Rumunija: FIEKR se približava završetku kogeneracione elektrane vredne 160 miliona dolara u rafineriji Petromidia

Kazahstansko-rumunski investicioni fond za energetiku (FIEKR), preko svoje podružnice Rompetrol Energy, približava se završetku svog najvećeg projekta do sada — kogeneracione elektrane u rafineriji Petromidia. Sa investicijom većom od 160 miliona dolara, očekuje se da će postrojenje biti u...

Crna Gora: EPCG prima ponude za novu turbinu u hidroelektrani Perućica za povećanje kapaciteta do 2027. godine

Državna elektroenergetska kompanija Crne Gore, EPCG, primila je dve ponude za izgradnju, isporuku, instalaciju i puštanje u rad nove turbine A8 u hidroelektrani Perućica. Prvu ponudu podneo je konzorcijum koji čine Voith Hydro iz Austrije, Končar iz Hrvatske i...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!