Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaSrbija: Kontraverze oko...

Srbija: Kontraverze oko tendera MRE za izbor strateškog partnera za izgradnju solarnih elektrana od 1 GW

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Ministarstvo rudarstva i energetike objavilo je javni poziv za izbor strateškog partnera za izgradnju solarnih elektrana ukupne instalisane snage 1 GW, sa baterijskim sistemima za skladištenje električne energije. Projekat koji se realizuje po sistemu „ključ u ruke“, obavezuje strateškog partnera da nakon 2 godine od izgradnje i puštanja objekata u rad, preda elektrane na upravljanje EPS-u. Još uvek nisu odabrane lokacije za izgradnju ukupno pet ili više nezavisnih solarnih elektrana, a ukupan broj i lokacije predložiće strateški partner, dok plan implementacije usvaja Radna grupa zadužena za praćenje projekta.

Međutim, ono što upada u oči tokom čitanja javnog poziva jesu uslovi koji se traže od zainteresovanih ponuđača, koji su u najmanju ruku neobični. Nejasno je, naime, zbog čega su pojedini kriterijumi važni za realizaciju projekta ove vrste, poput uslova da ponuđač ima više od 5.000 zaposlenih, kao i da je u prethodne tri godine u svakoj imao godišnji obrt od 4,5 milijardi evra. Zanimljivo bi bilo dobiti informaciju koliko kompanija na svetskom nivou ispunjava ova dva uslova kumulativno. Zanimljivo bi takođe bilo čuti i zbog čega se Ministarstvo opredelilo baš za ove brojke i postavljanje ovih uslova.

Drugi, možda još ozbiljniji problem jeste i to što ekonomski parametar – finansijska ponuda za realizaciju projekata, uopšte nije uzeta kao kriterijum za izbor ponuđača. Naime, ponuđači se rangiraju po bodovima (maksimum 100 bodova) koji se dodeljuju na osnovu četiri kriterijuma: 1. Poslovni (ponuđena ukupna instalisana snaga baterijskih sistema), 2. Ljudski resursi (broj inženjera sa potrebnim licencama i tehničara za montažu), 3. Garantni rok (odnosi se na garanciju na ključne komponente, poput: panela, invertora, transformatora i baterija) i 4. Tehničke karakteristike (takođe se odnosi na pomenute ključne komponente).

Međutim, ponuđena cena uopšte nije kriterijum za odlučivanje i izbor ponuđača. Tako bi, hipotetički, bilo moguće da u slučaju da jedan ponuđač koji sakupi 87 bodova i ponudi da projekat realizuje za iznos od 2 milijarde evra, on bude u prednosti u odnosu na ponuđača koji je sakupio 86 bodova i dao ponudu od 700 milona evra, samo zbog toga što je dao godinu dana kraću garanciju na bateriju. Ovo je posebno čudno kada se u obzir uzme vrednost ovakvog projekta, kao i činjenica da se u praksi, kada je u pitanju sprovođenje javnih nabavki koje se realizuju po istoimenom zakonu u Republici Srbiji (čija je primena ovde isključena), najniža dostavljena ponuda uzima kao ključni kriterijum prilikom odabira ponuđača.

Konačno, pravni okvir postavljen Zakonom o korišćenju obnovljivih izvora energije je takav da bi, u konkretnom slučlaju Vlada Srbije ovaj projekat mogla proglasiti projektom od značaja za Republiku Srbiju i utvrditi javni interes za eksproprijaciju lokacija za izgradnju ovih postrojenja, a bila bi moguća i gradnja u zaštićenim područjima, uključujući ovde čak i I stepen zaštite, što direktno derogira primenu drugih pozitivnih propisa Republike Srbije.

RERI smatra da se sprovođenjem izbora strateškog partnera na ovaj način krše osnovni principi i prava konkurencije, tržišne privrede i transparentnosti postupka i direktno eliminišu drugi učesnici na tržištu, za račun strateškog partnera koji treba da bude izabran, a čije se ime možda već i može naslutiti, imajući u vidu postavljene kriterijume.

Razvoj projekata obnovljivih izvora energije izuzetno je važan za Republiku Srbiju i njene građane. Važno je i neophodno da EPS bez odlagnja prestane da koristi ugalj u proizvodnji električne energije. Ali je još važnije da se energetska tranzicija u Srbiji sprovede u skladu sa načelima vladavine prava i uz punu zaštitu javnog interesa i javnog dobra. 

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Srbija: Turska kompanija GridFlex ulaže 17 miliona evra u postrojenje za skladištenje električne energije kod Leskovca

Turska energetska kompanija GridFlex planira da uloži 17 miliona evra u novu elektranu za skladištenje električne energije u blizini Leskovca, saopštile su lokalne vlasti nakon sastanka gradonačelnika Gorana Cvetanovića sa predstavnicima kompanije. GridFlex se specijalizovao za sisteme baterijskog skladištenja zasnovane...

Srbija pokreće projekat Centralno-balkanski koridor radi jačanja prenosne mreže i podrške obnovljivim izvorima energije

Srpski operator elektrodistributivne mreže EMS angažovao je Institut za arhitekturu i urbanizam Srbije da pripremi prostorni plan za Centralno-balkanski koridor, veliki projekat koji ima za cilj povećanje prenosnog kapaciteta na granici Srbije i Bugarske i uspostavljanje istočno-zapadne veze od...

Region: Bugarska smanjuje kamatnu stopu na zajam za projekat gasne interkonekcije sa Srbijom

Savet ministara odobrio je revidirane uslove za državno garantovani zajam koji podržava izgradnju gasne interkonekcije Bugarska–Srbija. Finansijski ugovor, vredan skoro 50 miliona evra, prvobitno je potpisan 25. januara 2023. godine između operatora gasnog prenosnog sistema Bulgartransgaz i ING Group. Zbog...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!