Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaSrbija: Kako bi...

Srbija: Kako bi onda trebalo koncipirati novi budžet kada je reč o potrebama energetskog sektora?

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Digital
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Rudarstvo
Supported byspot_img

Biznis.rs u seriji tekstova „odbrojava“ dane do obelodanjivanja Predloga budžeta za 2023. godinu, a sa sagovornicima pokušavamo da utvrdimo na koji način bi budžet trebalo da tretira neke od ključnih sektora – poljoprivredu, energetiku i građevinarstvo.

Fiskalni savet je uoči skupštinske rasprave o rebalansu budžeta upozorio da su ogromni rashodi za pokrivanje gubitaka javnih preduzeća iz energetskog sektora najvažnija budžetska promena i glavni razlog za izmene državne kase za 2022. godinu.

Izračunali su da je u te svrhe u rebalans uključeno 1,3 milijarde evra, namenjenih Elektroprivredi Srbije (EPS) i Srbijagasu. S obzirom na to da je u pripremi novi budžet, čije detalje bi javnost trebalo da sazna tokom ove nedelje, treba se podsetiti i najave ministra finansija Siniše Malog, koji je tokom rasprave o rebalansu rekao da država kreće u restrukturiranje EPS-a i Srbijagasa, ali i obećanja da država neće odjednom podići cenu struje na tržišnu.

Kako bi onda trebalo koncipirati novi budžet, kada je reč o potrebama domaćeg energetskog sektora? Stručnjak za energetiku Miloš Zdravković ocenjuje u razgovoru za Biznis.rs da su, kada je reč o elektroprivredi, ključna ulaganja u remont prenosne i distributivne mreže, revitalizaciju kopova i izgradnju novih kapaciteta.

„Kao inženjer, ne mogu da kažem kako te potrebe treba pretočiti u stavke republičkog budžeta, ali mogu da ukažem na to za šta je novac potreban. Kada je reč o remontu mreže, treba imati na umu da su ukupni gubici u sistemu na nivou od oko 4.500 gigavat-časova godišnje. To znači da ‘spalimo’ jedan Kostolac svake godine“, rekao je Zdravković.

Drugi prioritet koji zahteva ulaganja iz republičke kase je revitalizacija kopova uglja jer, kako podseća naš sagovornik, od njega zavisi 70 odsto proizvodnje struje.

Termoelektrane Nikola Tesla sa kapacitetima u Obrenovcu, Velikim Crljenima i Svilajncu su najveći proizvođač struje u ovom delu Evrope, ali problem je ugalj. U ovom trenutku kada neko planira budžet mora da vodi računa o tome koliko ćemo struje morati da uvezemo – a to znači da mora da ima dobar pregled stanja u elektroprivredi, da zna će nedostajati određena količina uglja, kao i da je hidrološka situacija trenutno nepovoljna“, kaže Zdravković.

Treći prioritet su, kako ističe, ulaganja u nove kapacitete.

Treba završiti (termoelektranu) Kostolac B3 i napraviti još jedan takav blok, jer u Kostolcu ima više uglja, kvalitetniji je i lakše je napraviti takve pogone. Takođe, treba napraviti reverzibilnu hidroelektranu (RHE) Bistrica„, savetuje Zdravković i naglašava da to nisu projekti kakve „pokriva“ jedan budžetski period.

Premijerka Ana Brnabić je, inače, u ekspozeu navela da će energetika biti „apsolutni prioritet“ nove Vlade, i da se u tom sektoru planiraju investicije od oko 12 milijardi evra u narednih šest godina. Ona je tada rekla i da je pri kraju izgradnja bloka B3 termoelektrane Kostolac B, i da se očekuje da će proraditi tokom sledeće godine. Što se tiče RHE Bistrica, procenjena vrednost projekta je 625 miliona evra.

Prema izjavama zvaničnika, očekuje se da će sledeće godine početi izgradnja naftovoda koji bi omogućio da se Srbija priključi na naftovod „Družba“ u Mađarskoj, a vrednost projekta se procenjuje na 100 miliona evra.

Za novi budžet od značaja je i poruka misije Međunarodnog monetarnog fonda, sa kojom je sklopljen načelni sporazum o novom, 2,4 milijarde evra vrednom novom aranžmanu.

„Otkrivene slabosti u energetskom sektoru Srbije zahtevaju odgovarajuće reforme kako bi se osigurala energetska bezbednost, energetski sektor stavio na zdrave finansijske osnove i promovisala štednja energije. Za postizanje ovih ciljeva biće potrebno dalje prilagođavanje energetskih tarifa po potrebi, dok bi trebalo proširiti ciljanu podršku za ugrožena domaćinstva“, poručio je MMF u saopštenju po završetku pregovora u Beogradu.

Istakli su da će podjednako biti važno restrukturirati energetski sektor, poboljšati planiranje proizvodnje i investicija i ojačati finansijski nadzor i upravljanje u energetskim državnim preduzećima, piše Biznis.

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Evropa: Ukrajina se suočava sa najstrožim energetskim testom do sada kako se zima približava

Nadolazeća zima predstavlja "najstroži test do sada" za energetski sistem Ukrajine od početka ruske invazije, prema izveštaju Međunarodne agencije za energiju (IEA) objavljenom 19. septembra. Sa brojnim elektranama koje su uništene ili oštećene, IEA je predstavila plan od 10...

Srbija i SAD će ojačati saradnju u energetici

Ministarka rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović i ambasador SAD u Srbiji Kristofer Hil nedavno su razgovarali o unapređenju saradnje u energetskoj oblasti između dve zemlje. Dogovorili su se da će uskoro biti potpisan sporazum o strateškoj saradnji u...

Rumunija: Ažurirana energetska strategija za period 2025-2035 sa vizijom do 2050. godine

Rumunsko Ministarstvo energetike objavilo je ažuriranu verziju Energetske strategije za period 2025-2035, sa dugoročnim pogledom do 2050. godine, nakon što je primilo komentare civilnog društva, akademske zajednice i industrijskih aktera. Sledeći koraci ka usvajanju uključuju pokretanje procedure za procenu...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!