Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaSrbija: EPS gradi...

Srbija: EPS gradi solarnu elektranu od 10 MW

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Elektroprivreda Srbije (EPS) izgradiće solarnu elektranu „Petka“ u Kostolcu,  potpisivanje ugovora se očekuje u toku ovog meseca, dok bi radovi trebalo da počnu u septembru ove godine. Za izgradnju EPS izdvaja 1,36 milijardi dinara „iz svog džepa“, a instalisana snaga solarne elektrane biće 9,75 megavata.

Kako je objavio časopis „Energija“, za izvođenje radova, se prijavilo šest firmi, a u toku je izbor jedne od njih.

Prva solarna elektrana u EPS-ovom ogranku „Termoelektrane Kostolac“ gradiće se na spoljašnjem odlagalištu površinskog kopa Ćirikovac.

Planirana godišnja proizvodnja električne energije je 15,6 gigavat sati.

Rok za realizaciju projekta je 15 meseci od trenutka kada izvođač radova uđe u posao, pa bi tako krajem 2024. godine trebalo da solarna elektrana „Petka“ bude na mreži.

Kako je istaknuto, površina od 15 hektara na kojoj će biti izgrađena elektrana je već očišćena.

Prema rečima Jovana Tošića, rukovodioca projekta izgradnje ove solarne elektrane, planirano je da se ugradi 18.720 fotonaponskih modula koji će biti stavljeni pod uglom od 25 stepeni, a svaki od njih će biti „snage 580 vati i efikasnosti 21 odsto“.

Ukupno će biti 32 panela postavljena u dva reda, proizvedena struja će se plasirati na trafostanicu Požarevac.

Elektrana Petka će, kako je istaknuto u tekstu, poslužiti EPS-u kao primer za veće objekte, a plan je da se na Srednjem kostolačkom ostrvu (SKO) posle zatvaranja pepelišta, takođe izgradi solarna elektrana koja bi bila snage 200 megavata.

Okvirni plan je, da se za tu elektranu krene sa sečom stabala koja bi trajala 15 meseci, odnosno do marta ili aprila 2025. godine. Onda bi se ušlo u zatvaranje SKO koja će trajarti tri godine.

Sama površina koju će zauzimati paneli iznosiće 11,62 hektara, odnosno 116.200 metara kvadratnih, vidi se iz dokumentacije na Portalu javnih nabavki.

Kako bi se solarna elektrana povezala sa distributivnom mrežom, predviđena je izgradnja deset decentralizovanih trafostanica montažnog tipa, snage jedan megavat, dimenzija 3,52 puta 3,52 metra.

Takođe, za vezu elektrane sa distributivnom mrežom, predviđena je i izgradnja razvodnog postrojenja od 35 kilovata,  a oko stanica će biti postavljena ograda.

Sama lokacija na kojoj je predviđena izgradnja solarne elektrane „Petka“ nalazi se u zoni gde nema registrovanih retkih ili ugroženih biljnih i životinjskih vrsta, posebno vrednih biljnih zajednica kao ni zaštićenih prirodnih ni kulturnih dobara ili onih koja su predviđena za zaštitu.

U sklopu zelene trasnformacije EPS-a, planrana je izgradnja dve solarne elektrane „Stiško polje 1“ i „Stiško polje 2“, snage od po 500 megavata.

Parcela na kojoj će biti izgrađena elektrana, nalazi se van zone sanitarne zaštite izvorišta naselja Požarevac i Kostolac.

Nakon završetka radova, potrebno je redovno održavanje solarnog parka kao i prostora oko njega.

Površina pod panelima bi trebalo da se redovno kosi i uklanja korov sa njega.

Takođe potrebno je redovno održavanje drenažnih kanala kako ne bi došlo do nagomilavanja prirodnog otpada (granje, lišće), zarastanja kanala u korov i izlivanja vode tokom obilnih kiša ili topljenja snega.

U zimskom periodu je potrebno voditi računa o visini snežnog pokrivača kako bi se omogićilo nesmetano funkcionisanje elektrane i pristup svim njenim delovima, prenosi Nova ekonomija.

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Trendovi solarne i vetroenergije: Rast solarne energije na Iberijskom poluostrvu, dok vetar beleži mešane rezultate

U nedelji od 8. septembra, proizvodnja solarne fotonaponske energije povećala se na iberijskim tržištima u poređenju sa prethodnom nedeljom. Portugal je zabeležio najveći porast od 13%, nakon dve nedelje pada. Španija je registrovala povećanje od 2,3%, nastavljajući rast drugi...

Rumunija: LONGi će isporučiti solarne module za najveći fotonaponski projekat

Kineska kompanija LONGi Green Energy Technology potpisala je ugovor o isporuci više od 430.000 Hi-MO 9 BC modula za solarnu elektranu Corbii Mari snage 282 MW, koju razvija izraelska kompanija Nofar Energy. Postrojenje, koje se nalazi u okrugu Dâmbovița, planirano...

Region: Saharska prašina značajno smanjuje proizvodnju solarne energije

Nova studija ukazuje da događaji sa saharskom prašinom (SDE) imaju značajan uticaj na proizvodnju solarne električne energije širom Mediterana, što izaziva zabrinutost u vezi sa pouzdanošću obnovljivih izvora energije u regionu. Istraživači iz Istraživačkog centra za astronomiju i nauke o...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!