Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaSrbija: Električna energija...

Srbija: Električna energija u Srbiji za sada neće poskupeti zbog takse na ugljen-dioksid

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

EPS je konkurentan sa cenom proizvodnje struje iz termoelektrana, jer naša zemlja nije u EU i ne mora da plaća taksu od 55 evra po toni za emisiju štetnih gasova

Dok se u Srbiji poslednjih mesec dana vodi ozbiljna polemika o tome da li nam i dalje treba ugalj iz „Kolubare” i „Kostolca” iz koga dobijamo gotovo 70 odsto električne energije, ili je ipak bolje zatvoriti termoblokove u korist zelene agende koju nameće Evropska unija, najnoviji godišnji izveštaj Međunarodne agencije za energiju potvrđuje da će potrošnja uglja u svetu ove godine porasti za 4,5 odsto od čega tri četvrtne vuče elektroenergetski sektor. Ovo je porast koji daleko premašuje onaj iz 2019. godine i to kao posledica snažnog oporavaka industrije uglja posle kovida.

Kaznu za ovo povećanje platiće krajnji potrošači i to kroz taksu na ugljen-dioksid koja bi do 2030. godine mogla da poraste sa sadašnjih 55 na 130 evra po toni, što će biti i najverovatniji kraj proizvodnje struje iz uglja. Na pitanje da li je to i sudbina Srbije, iako ove takse još nisu počele da se zaračunavaju u cenu električne energije, magistar Željko Marković, konsultant u „Diloitu”, kaže za „Politiku” da Srbija nema obavezu plaćanja takse na emisije ugljen-dioksida sve dok ne pristupi Evropskoj uniji.

– Uvođenje ove naplate predstavlja veliki pritisak na elektroenergetski sistem i ima znatne posledice po ekonomiju zemalja regiona. EPS je kao proizvođač i trgovac na regionalnom tržištu električne energije u ovom trenutku sa cenom proizvodnje iz termoelektrana konkurentan, jer Srbija nije u Evropskoj uniji, pa cena struje nije opterećena taksom za emisije. Trenutna cena emisije kreće se oko 55 evra po toni ugljen-dioksida, pa imajući u vidu da se za proizvodnju jednog megavat-časa iz najnovijih elektrana na lignit, kao što je „Kostolac B-3”, emituje oko 0,88 tona ugljen-dioksida, a iz starijih i preko tone, jasno je da bi sadašnja cena megavat-časa bila dodatno opterećena sa 50 do 60 evra. Proizvođači električne energije iz uglja, koji dolaze iz zemalja EU imaju taj dodatni namet, pa samim tim njihova proizvodnja nije konkurentna u odnosu na našu. Stoga je jasno zašto to za EU predstavlja negativan uticaj na tržište i narušavanje konkurencije – objašnjava Marković.

Proizvođači struje iz uglja, koji dolaze iz zemalja EU imaju dodatni namet, pa samim tim njihova proizvodnja nije konkurentna u odnosu na našu. Stoga je jasno zašto to za EU predstavlja negativan uticaj na tržište i narušavanje konkurencije

Ovo pitanje je za EU, naglašava naš sagovornik (ne samo prema Srbiji, već i prema ostalim zemljama koje nisu članice), važno iz više razloga. Pre svega zbog činjenice da se skoro polovina ukupne proizvodnje struje u ovim zemljama dobija u starim i neefikasnim termoelektranama koje sagorevaju lignit i ugalj, uprkos svim negativnim efektima koje ta proizvodnja donosi (povećani troškovi, pogoršanje kvaliteta vazduha i negativni efekti na javno zdravlje). Ova proizvodnja je naizgled jeftina zbog neadekvatne politike kojom se prikrivaju stvarni troškovi emisije ugljenika, dok sa druge strane smanjuju konkurenciju i koče razvoj proizvodnje iz obnovljivih izvora i prelazak na tržište električne energije sa niskim udelom ugljenika.

– Izvoz struje proizvedene iz lignita i uglja iz zemalja članica u EU podriva evropsku klimatsku politiku dok sa druge strane konkurentnost u ceni električne energije dodatno podstiče upotrebu uglja i lignita u zemljama regiona koje nisu u EU. Imajući u vidu sve veću integraciju tržišta, EU će sigurno razmatrati uvođenje nekih mera protiv nelojalne konkurencije, čime će štititi svoje proizvođače struje iz fosilnih goriva, koji imaju obavezu plaćanja emisija – navodi Marković.

Jedna od tih mera bi mogla biti upravo uvođenje poreza na emisije za prekograničnu trgovinu električnom energijom. EU bi nametnula prekogranični porez na emisiju ugljen-dioksida na izvoz struje iz zemalja regiona u zemlje EU.

Projekcije koje su rađene pokazuju da takav porez ne samo da povećava troškove za krajnje kupce, već́ ne uspeva da eliminiše upotrebu fosilnih goriva u proizvodnji električne energije i ne utiče na uspostavljanje trendova znatnog i brzog smanjenja emisije ugljen-dioksida u zemljama regiona zapadnog Balkana, kaže Marković. Ne sme se ni prenebregnuti činjenica da su se sve zemlje zapadnog Balkana obavezale da će raditi na razvoju i primeni strategija za poboljšanje kvaliteta vazduha, graditi kapacitete iz obnovljivih izvora energije, kako bi se povećalo njihovo učešće u proizvodnom miksu struje, da će ukinuti subvencije za ugalj i, što je najvažnije, sarađivati sa EU da Evropa postane klimatski neutralan kontinent do 2050. godine, zaključuje Marković.

Izvor; Politika

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Nekorišćeni potencijal solarne energije u Sloveniji: Izazovi i mogućnosti za rast

Solarna energija postala je najpovoljnija i najbrže rastuća tehnologija sa niskim emisijama ugljenika širom Evrope, ali njena primena u Sloveniji i dalje je spora. Ovu zabrinutost istakle su ekološke organizacije Umanotera, Greenpeace Slovenija, Focus i Slovenaško udruženje za fotonaponsku...

Slovenija: Petrol zaustavlja investicije i planira zatvaranje stanica usled pooštrenih kontrola cena goriva

Slovenačka energetska kompanija Petrol najavila je niz hitnih mera kao odgovor na nedavne vladine kontrole cena goriva. Generalni direktor Saša Berger izjavio je da će kompanija obustaviti sve investicije u razvoju unutar Slovenije, zamrznuti sponzorstva i donacije, te pripremiti...

Srbija: NIS traži produženje američke dozvole za sankcije kako bi nastavio rad nakon 27. juna

Srpska naftna kompanija NIS podnela je novi zahtev Ministarstvu finansija SAD za specijalnu dozvolu kojom bi se produžilo odlaganje pune primene sankcija. Ovo produženje omogućilo bi NIS-u da nastavi sa redovnim poslovanjem i nakon 27. juna, kada ističe važeća...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!