Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaSrbija: 16 investitora...

Srbija: 16 investitora konkurisalo za dodelu premija za OIE

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Ministarstvo rudarstva i energetike objavilo je listu 11 učesnika na aukcijama za dodelu tržišnih premija za vetroelektrane i solarne elektrane, a koji su se kvalifikovali za fazu nadmetanja.

U postupku aukcija za vetroelektrane, četiri investitora su popunila kvotu, a u postupku aukcija za solarne elektrane tri. Najniža ponuđena cena iznosi 64,48 evra po megavat-času za vetroelektrane, odnosno 88,65 evra po megavat-času za solarne elektrane, objavila je eKapija.

Kad je reč o vetroelektranama, za kvotu od 400 MW borilo se devet projekata od kojih je osam zadovoljilo eliminatorne uslove. Najveća kvota dodeljena je kompaniji Vetrozelena (210 MW po ponuđenoj ceni od 64,48 EUR/MWh), slede Čibuk 2 Wind Energy, Enlight K2-Wind i Crni vrh power. Ostale četiri kompanije imale su jedinstvenu cenu od 84 EUR/MWh i ostale su bez kvota. To su: Vetropark Torak, Vetropark Lipar, Vetropark Lipar 2, MK-Fintel Wind.

Kada je reč o solarnim elektranama, kvota od 50 MW nije ispunjena. Najveća kvota dodeljena je kompaniji Novo Selo Power (6,4 MW po ponuđenoj ceni od 89,8 EUR/MWh). Slede Hiperion sol i Terra Solar. Četiri kompanije nisu ispunile kvalifikacione uslove, piše eKapija.

Maksimalna cena koju je proizvođač OIE mogao ponuditi na aukciji iznosi 105 evra po megavat-času za vetroelektrane, odnosno 90 evra po megavat-času za solarne elektrane. Prednost za dobijanje podsticaja imaju oni investitori koji ponude najnižu cenu u odnosu na maksimalnu definisanu čime se očekuje ostvarenje smanjenja troškova električne energije.

Ministarstvo rudarstva i energetike saopštilo je da je zadovoljno odzivom investitora. Kako kažu, na prve aukcije za dodelu tržišnih premija za obnovljive izvore energije prijavilo se 16 investitora sa ukupnim kapacitetom elektrana od 816,48 MW, od čega je za popunjavanje kvote ponuđeno 602,8 MW, dok procenjena vrednost investicija svih elektrana iznosi 1,26 milijardi evra.

O ozbiljnosti dobijenih ponuda svedoči to što su zainteresovane kompanije dostavile bankarske garancije i novčane depozite u vrednosti većoj od 18 miliona evra, što garantuje njihovu nameru da projekte i realizuju, navodi se u saopštenju Ministarstva.

„Ostvarene cene za najveći deo kapaciteta su skoro dvostruko niže od trenutnih tržišnih cena, tako da imamo dosta razloga da budemo zadovoljni, pogotovo što ćemo dobiti dodatnih 550 MW, a što će udvostručiti ukupne trenutne kapacitete zelene energije u Srbiji. Ovo je veoma važno za ekonomski rast naše zemlje, jer će generisati investicije u vrednosti od više od milijardu evra u narednih nekoliko godina„, rekla je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović.

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Energetska dilema Srbije: EPS suočen sa polako gorućom krizom uz pozive na odgovornost

Decenijama je Elektroprivreda Srbije (EPS) delovala kao neuništiva. Njene lignite rudnike, stare termoelektrane i hidroelektrane činile su osnovu sistema otporne na regionalne šokove i tržišne fluktuacije. Srbija je bila jedna od retkih evropskih zemalja sa električnom samodovoljnošću, ponekad čak...

Energetska budućnost Srbije na kocki u borbi za gas posle Rusije

Više od dve decenije, politička i ekonomska stabilnost Srbije zasnivala se na nepisanom dogovoru: ruski gas bi dolazio pouzdano, predvidivo i po povlašćenim uslovima dogovorenim između Beograda i Moskve. Odnos je bio geopolitička arhitektura prikrivena kao trgovina robom. Sankcije...

Sankcije prema NIS-u pokreću najteži finansijski stres test Srbije u jednoj generaciji

Kada su Sjedinjene Države proširile sankcije protiv ruskih energetskih interesa, mnogi zvaničnici u Beogradu nisu odmah shvatili težinu situacije. Na površini, NIS, u većinskom vlasništvu Gazprom Nefta, nastavio je da radi rafineriju u Pančevu, snabdeva pumpne stanice i učestvuje...
Supported byClarion Owners Engineers
error: Content is protected !!