Zamjenica ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Ermina Salkičević-Dizdarević potvrdila je razgovoru za agenciju Anadolija (AA) da to ministarstvo, do sada, zvaničnim aktom nije upoznato s potpisivanjem spornog ugovora između Republike Srpske i Elektroprivrede Republike Srpske (RS) s predstavnicima njemačke kompanije RWE Innogy GmbH o strateškom partnerstvu za istraživanje, izgradnju i korištenje hidropotencijala gornjeg toka rijeke Drine.
Budući da iz Crne Gore dolaze burne akcije, jer ta država uopće nije upoznata s projektom koji može ugroziti i životnu okolinu, očito ovo pitanje će postati novi balkanski problem. Pogotovo zbog namjera RS-a da u projekte na Drini uključi i Srbiju.
“S obzirom na to da Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH (MVTEO BiH) nema zvaničnih podataka o tačnim lokacijama ovih objekata, te da je gornja Drina dijelom u unutrašnjosti BiH, odnosno entiteta Republika Srpska, ne mogu reći ništa više konkretno o navedenim hidroelektrenama, jer su mediji trenutno jedini izvor kratkih informacija po ovom pitanju i ne možemo ulaziti u istinitost navedenih”, kazala je Salkičević-Dizdarević.
No, ona je podsjetila da je članom 9. Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave BiH utvrđena nadležnost Ministarstva. Ono je, između ostalog, nadležno za definiranje politike, osnovnih principa, koordiniranje djelatnosti i usklađivanje entitetskih tijela, vlasti i institucija na međunarodnom planu u područjima energetike, zaštite, životne sredine, razvoja i korištenja prirodnih resursa.
“Iz navedene odredbe nedvosmisleno proizilazi da je Ministarstvo uistinu nadležno za podnošenje prijedloga i provođenju procedure dodjele koncesija za sva granična područja BiH sa drugim državama. Naravno, treba imati na umu i prekogranični uticaj bilo kojeg projekta”, naglasila je Salkičević-Dizdarević.
Također,dodala je, dodjela koncesije za područja na rijeci Drini koja su granična sa Srbijom, ne može se realizirati bez učešća nadležnih organa i institucijaBiH, odnosno učešća Vijeća ministara BiH, Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Komisije za koncesije, Ministarstva vanjskih poslova i drugih nadležnih institucija.
“Svako od pobrojanih treba da djeluje u djelokrugu svoje nadležnosti, obzirom da se radi o međudržavnom projektu, a što podrazumijeva preduzimanje odgovarajućih aktivnosti i zaključivanje međudržavnog sporazuma između BiH i Republike Srbije, u skladu sa Zakonom o postupku zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora”, navela je ona.
Salkičević-Dizdarević je podvukla da je Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH je, u ovom slučaju, nadležno za podnošenje inicijative za pokretanje postupka za zaključivanje međunarodnog sporazuma Vijeću ministara BiH, kao i za ocjenu opravdanosti inicijative, ukoliko je podnesena od strane druge nadležne institucije, a na osnovu Zakona o postupku zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora.
“MVTEO BiH će u ovom slučaju postupiti u skladu sa pozitivnom zakonskom legislativom i ni u kome slučaju ne može biti izostavljeno iz zakonske procedure kod izgradnje navedenih hidroelektrana”, izjavila je Salkičević-Dizdarević.
Zamjenica ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH je pojasnila koju proceduru su vlasti RS-a morale poštovati.
“Na osnovu podnesene inicijative i ocjene da je ista opravdana, Ministarstvo istu dostavlja Vijeću ministara BiH, zajedno sa nacrtom prijedloga za pokretanje postupka i osnovom za vođenje pregovora radi zaključivanjameđunarodnog ugovora. Vijeće ministara BiH utvrđuje prijedlog za pokretanje postupka, te nakon provedene propisane procedure, predlaže Predsjedništvu BiH donošenje Odluke o pokretanju postupka za vođenje pregovora radi zaključivanja međunarodnih ugovora.
Pregovorima za zaključivanje međunarodnog ugovora, mogu prethoditi pripremni pregovori na ekspertnom nivou, o čemu odlučuje ministar vanjskih poslova BiH. Nakon završenih pregovora, nadležna institucija dostavlja Predsjedništvu BiH i Vijeću ministara BiH izvještaj o pregovorima, a Ministarstvu vanjskih poslova BiH i tekst međunarodnog ugovora”, objašnjava Salkičević-Dizdarević.
Predsjedništvo BiH, na koncu, daje punomoć za potpisivanje ugovora nadležnoj instituciji, nakon završenih pregovora, s tim da sadržaj ugovora mora biti usklađen sa ranije utvrđenom osnovom za vođenje pregovora radi zaključenja međunarodnog ugovora.
“Prema predmetnom Zakonu, međunarodne ugovore, u ime BiH, zaključuje Predsjedništvo BiH, s tim da može ovlastiti Vijeće ministara BiH i druga nadležna tijela da zaključe određeni međunarodni ugovor. Entitet, prema ovom Zakonu, može sklapati sporazume sa državama i međunarodnim organizacijama, uz saglasnost Parlamentarne skupštine. Parlamentarna skupština može zakonom predvidjeti da za određene vrste sporazuma takva saglasnost nije potrebna”, zaključila je Salkičević-Dizdarević.
Budući da Ministarstvo vanjske trgovine i ekonosmkih odnosa BiH uopće nije bilo upoznato šta rade institucije koje kontrolira Milorad Dodik, potvrđuje se teza čelnika Komisije za koncesije BiH Hameda Mešanovića da se, kako je ranije izjavio za AA, izvršen još jedan udar na državnost BiH.
Izvor Agencija Anadolija
