Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaŠest decenija Polja...

Šest decenija Polja „B” u RB „Kolubara“

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Digital
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Rudarstvo
Supported byspot_img

Najveći proizvodni rezultati uglja i jalovine u protekloj godini. – Ključni momenat u razvoju Polja  „B“

Površinski kop Polje  „B” najstariji je aktivni kop Rudarskog basena  „Kolubara”. Nakon niza godina stagnacije, ubrzana ekspanzija kopa počinje 2010. Godine, kada se zbog problema sa eksproprijacijom Vreoca, Polje  „D” našlo u nezavidnom položaju, pa je proizvodnja uglja u ovom delu basena fokusirana na Polje  „B”. Ovaj ugljenokop već u to vreme zagazio je u projektovanu poziciju Polja  „C”.

U avgustu 2010. Godine sa Polja  „D” na najstariji kop dolazi Prvi C sistem sa  „glodarom 6”. Zbog povećanja proizvodnje uglja, u narednoj, 2011. Godini, formirana je BTS linija, zajednički sistem Polja  „B” i  „D”, gde se putem transportnih traka ugalj odvozi do treće faze suve separacije. Te godine ostvarena je i rekordna proizvodnja od tri miliona tona uglja i 6, 9 miliona kubika jalovine.

Jubilarnu, 60. Godinu, Polje  „B” završilo je sa najvećim proizvodnim bilansom od nastanka kopa. Dakle, tokom 2012. Godine, put termoelektrana i široke potrošnje odvezeno je 3. 765. 000 tona uglja, dok je jalovine odloženo 7. 131. 220 kubika. I pored toga što su ovo najveći zabeleženi rezultati, oni ne predstavljaju ispunjenje planiranih količina. Tako da je plan na uglju ostvaren sa 94, 15 odsto, dok je jalovina u podbačaju od 10, 86 odsto. Direktor Polja  „B” Predrag Simić kaže da su mnogobrojni činioci koji su uticali na ovakav proizvodni bilans.

– Na prvom mestu, vremenski uslovi su tokom skoro cele godine bili ekstremni, tako da se i tehnički i tehnološki nije moglo odgovoriti planiranim proizvodnim zadacima. Već sam početak godine nije obećavao ništa dobro. Tada je, naime, radio samo jedan jalovinski sistem sa jednim bagerom na tri etažna nivoa, dok je drugi bager povezivao proizvodnju uglja u zimskom periodu i istovremeno silazio na svoju povlatu da obezbedi koliku – toliku proizvodnju – kaže Simić. – Ne treba zaboraviti ni ekstremne padavine i temperature koje su nas pratile. Sa Polja  „D” u aprilu pristiže prvi BTO sistem sa  „glodarom 5”. Njegovo uklapanje u rad na Polju  „B” iziskivalo je brojne rekonstrukcije. Situacija se znatno poboljšala kada je reč o proizvodnji jalovine, ali već je bilo kasno da se dostigne bilans od sedam miliona kubika.

Tokom leta rađeno je više rekonstrukcija jalovinskih sistema. U oktobru, sa Polja  „D” prelazi i bager  „glodar 1”, čime se na neki način zaokružuju kapaciteti potrebni za otkrivku na Polju  „B”. Međutim, treći jalovinski sistem, čiji bi nosilac bio ovaj bager, još uvek nije formiran, zbog nedostatka opreme.

Kako ističe Simić, situacija sa proizvodnjom uglja tokom protekle godine bila je stabilna. Teškoće tokom zimskih meseci prouzrokovane velikim mrazevima i padavinama brzo su prevaziđene i nastavilo se sa normalnom proizvodnjom.

Po svoj prilici, čini se da je pred najstarijim Kolubarinim“ ugljenokopom jedna od najvažnijih i svakako godina sa najviše izazova. Naime, u 2013. Godini predviđeno je da se otkopa pet miliona tona uglja i 13, 5 miliona kubika jalovine. Međutim, da bi se to ostvarilo, potrebno je da bude ispunjeno više činilaca od kojih je svakako najvažniji preseljenje baroševačkog groblja.

Prema Simićevim rečima, u razvoju Polja  „B” došlo je do ključnog momenta. Prema svim pokazateljima u ovom trenutku, u daljem radu najverovatnije će se ići na varijantu obilaska groblja, jer postoje realni izgledi da preseljenje neće teći planiranom dinamikom.

– Ceo postupak preseljenja očekuje se da bude završen u konačnoj fazi tek iduće godine. Konačna faza podrazumeva da bager može da uđe i prekopava teren ispod groblja, gde ima najmanje jalovine, za otvaranje većih količina uglja – naglasio je Simić. – Međutim, sa varijantom obilaska baroševačkog groblja, potrebno je otkopati ne 13, 5 miliona, već 15 miliona kubika jalovine, da bi se došlo do proivodnje od pet miliona tona uglja. Zato očekujemo da će prvobitni plan biti korigovan do kraja godine na četiri do 4, 5 miliona tona uglja.

Neophodna tri jalovinska sistema

Da bi se dostigli planirani kubici, neophodno je da rade tri jalovinska sistema, dok su na Polju  „B” zasada aktivna samo dva, a treći u sadašnjoj fazi vezan je kao sistem međuslojne jalovine. Za njegovo konačno formiranje nedostaje oprema, ali očekuje se da će preseljenjem jedne pogonske stanice sa pripadajućim elementima sa  „Tamnava – Zapadnog polja” i ovaj problem biti rešen. Nažalost, kašnjenje montaže ovog sistema odraziće se i na ukupan bilans proizvodnje jalovine na kraju godine.

Izvor Kwh

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Grčka: Kapacitet vetroenergije dostigao 5,4 GW u 2024. godini, uz dodatnih 125,5 MW

Ukupni instalirani kapacitet vetroenergije u Grčkoj dostigao je 5.355 MW do kraja 2024. godine, nakon što je tokom prošle godine instalirano novih 125,5 MW, prema najnovijim podacima Helenskog naučnog udruženja za vetroenergiju (ELETAEN). Ukupno 39 novih vetroturbina povezano je...

Bugarska: EBRD pozajmljuje 50 miliona evra Tenevo Solar za izgradnju solarne elektrane od 238 MW

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrila je kredit u iznosu do 50 miliona evra za izgradnju i operativno upravljanje solarnom fotonaponskom elektranom u jugoistočnoj Bugarskoj, koju razvija Tenevo Solar Technologies EAD. Paralelni paket finansiranja od 53 miliona...

Albanija: X One predlaže izgradnju solarne elektrane od 54 MW

Albanska građevinska kompanija X One podnela je zahtev Ministarstvu infrastrukture i energetike za odobrenje izgradnje novog fotonaponskog (PV) postrojenja sa instaliranim kapacitetom od 54 MW, izvestili su lokalni mediji 29. januara. Predložena solarna elektrana, koja će biti smeštena u...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!