NaslovnaRegion energetikaRumunija: Pad proizvodnje...

Rumunija: Pad proizvodnje primarne energije za 1,7% u 2018. godini, rast uvoza za 4,2%

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Proizvodnja primarne energije u Rumuniji u 2018. godini smanjena je za 1,7%, u odnosu na prethodnu godinu, uvoz energetskih resursa povećan je za 4,2%, bruto domaća potrošnja energije povećana je za 0,4%, a finalna potrošnja energije za 1,5%, pokazuju podaci koje je u petak objavio Nacionalni institut za statistiku (INS), prenosi Agerpres.

Prema INS-u, ukupni raspoloživi energetski resursi u 2018. godini ostali su na relativno konstantnom nivou u odnosu na 2017. godinu, 43,2 miliona tona ekvivalenata nafte (ten), a pad proizvodnje primarne energije (-1,7%) nadoknađen je većim uvozom energetskih resursa (+4,2%).

Među primarnim energetskim resursima, najznačajnije varijacije registrovane su u sektoru uglja, koji beleži pad za 455.000 ten (-8,5%). Izvori nafte i električne energije povećani su za 269.000 ten, odnosno 147.000 ten.

Proizvodnja primarne energije u 2018. godini od 24,979 miliona ten smanjena je za 438.000 ten u odnosu na 2017. godinu, usled pada proizvodnje uglja, nafte i prirodnog gasa, ali je zadržala značajno učešće u ukupnim energetskim resursima – 57,8%.

Proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora (hidro, vetro i solarna energija) povećana je za 8,6% (+178,000 ten) u odnosu na prethodnu godinu.

Uvoz energetskih proizvoda povećan je za 4,2% u odnosu na 2017. godinu, uglavnom zbog rasta uvoza sirove nafte (+511.000 ten), prirodnog gasa (+258.000 ten) i naftnih derivata (+11.000 ten). Uvoz uglja (uključujući koks) smanjen je za 78.000 ten.

Finalna potrošnja energije u 2018. godini povećana je za 342.000 ten (+1,5%) u odnosu na 2017. godinu. Finalna potrošnja energije u industriji (uključujući građevinarstvo) povećana je za 212.000 ten (+3,3%), što se uglavnom odnosi na velike industrijske potrošače, kao što su hemijska i farmaceutska industrija, proizvodi od gume i plastike (+87.000 ten) i metalska industrija, mašine i oprema (+101.000 ten), čija kumulativna potrošnja energije čini 32,3% finalne potrošnje u industrijskom sektoru.

Pored industrije, povećanju finalne potrošnje energije doprineli su tercijarni sektor, stanovništvo i poljoprivreda.

U 2018. godini, izvoz energije povećan je u odnosu na 2017. godinu za 182.000 ten (+3.1%). Bruto domaća potrošnja energije po stanovniku u 2018. godini iznosila je 1.721 kg ekvivalenata nafte, što je za 0,9% više u odnosu na 2017. godinu.

Izvor: economica.net

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Cene električne energije u JIE naglo porasle zbog zaoštravanja u Mađarskoj, Srbija beleži najveći rast

Cene električne energije na day-ahead tržištu naglo su porasle u velikom delu centralne i jugoistočne Evrope za isporuku u četvrtak, usled povećanih potreba za uvozom u regionu i skupih večernjih sati koji su nadjačali blago slabiju potrošnju. Cena bazne energije...

Region: Cena električne energije pala na 109 evra/MWh dok se tržišta JIE udaljavaju od Italije

Cene električne energije na day-ahead tržištu pale su u većini zemalja jugoistočne Evrope i Mađarskoj u sredu, predvođene oštrim padom u Srbiji, dok je Italija ostala blizu 225 evra/MWh, čime su se regionalni rasponi cena dodatno proširili uprkos uglavnom...

Oporavak hidroproizvodnje povećava suficit električne energije u Bugarskoj

Proizvodnja električne energije u Bugarskoj porasla je 9,65% međugodišnje, na 30,64 TWh, u periodu od 1. januara do 6. septembra, uz snažan rast proizvodnje iz hidroelektrana i obnovljivih izvora, što je dodatno povećalo elektroenergetski suficit zemlje. Domaća potrošnja povećana je...
Supported byClarion Owners Engineers