Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaRudarstvo, neiskorišćena šansa

Rudarstvo, neiskorišćena šansa

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Novim zakonom o geološkom istraživanju i rudarstvu država pokušava da oživi tu granu i pokrene privredu zemlje. Iako brojne strane kompanije tragaju za rudama i mineralima u Srbiji, prihod u budžetu je minimalan.

Više rudnika U Srbiji zatvoreno je posle privatizacije. Vlada sada traži način da u njima ponovo pokrene proizvodnju jer su, kažu, perspektivni. Prema nezvaničnim podacima, neiskorišćeno istraženo rudno bogastvo procenjuje se na oko 260 milijardi dolara.

Prema novom zakonu o geološkim istraživanjima i rudarstvu, koji je u pripremi, vlasnici će morati da plaćaju naknadu. Dug po osnovu rudne rente dostigao je čak 4,5 milijardi dinara.

Ministar rudarstva Milan Bačević objašnjava da duguju kompanije koje su kupile aktivne rudnike koji sada ne rade. Značajne iznose, međutim, duguju i aktivni rudnici, ali se, kaže, u njima ipak radi.

To će biti značajan prihod za budžet. Poređenja radi, sa 4,3 milijarde dinara Vlada sada godišnje subvencioniše Javno preduzeće “Resavica”.

Država sada po tom osnovu prihoduje oko 3,7 milijardi dinara, a samo u narednih nekoliko godina taj iznos mogao bi da bude 10 puta veći.

Stotinak kompanija traga za raznim rudama i mineralima u Srbiji. Samo nalazišta zlata stranci istražuju čak na 50 lokacija, a litijum na 22 lokacije.

Novi zakon trebalo bi da omogući ulagačima povoljnije uslove. Već od jeseni naknada za geološka istraživanja biće tri puta niža, umesto 2.000 evra, 700 evra po hektaru.

Sniženje bankarskih garancija

Plan je da se smanje i bankarske garancije. Sada su 30 odsto od vrednosti posla, što je izuzetno skupo i odvlači potecijalne investitore.

“Želimo da ih motivišemo sa sniženjem bankarskih garancija koje neće prelaziti tri procenta. Ali mi kao država moramo biti sigurni da neće ostaviti deponije iskorišćenog materijala kada se završi eksploatacija”, kaže ministar Bačević.

Ipak, u Vladi najviše računaju da rudarstvo pokrene zapošljavanje rudara, ali i stručnjaka. Zahteve te grane prati i program školovanja na Rudasko-geološkom fakultetu, čiji kadar brzo nalazi posao.

Dekan Rudarsko-geološkog fakulteta u Beogradu Ivan Obradović kaže da postoji veće interesovanje od broja mesta prilikom upisa.

“Interesovanje za studiranje na Rudarsko-geološkom fakultetu su prepoznali neki mladi ljudi kao nešto što im pruža perspektivu”, objašnjava Obradović.

U toj oblasti država želi strateško patnerstvo sa kompanijama, kako bi investitori posle istraživanja, otvorili rudnike i fabrike za preradu u Srbiji, a ne da sirovine izvoze i prerađuju u drugim zemljama.

Izvor RTS

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!