Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...

RTB Bor i kablovi mogu biti gigant

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Digital
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Rudarstvo
Supported byspot_img

 

 

Osnivanje zajedničkog preduzeća spajanjem RTB-a Bor i Fabrike kablova iz Jagodine, potez je od kojeg bi, kako ocenjuju stručnjaci, profitirale obe kompanije.

Fuzija ova dva preduzeća dovela bi do stvaranja velikog izvoznog giganta, koji bi, u perspektivi mogao doneti izvozne prihode veće i od jedne milijarde evra, pogotovo u svetlu trenda rasta cene bakra na svetskom tržištu, a samim tim i proizvoda njegove više faze prerade, navodi se u analizi koju je objavio sajt makroekonomija.org.

“U Srbiji se često i to sa pravom, naglašava, da nam je struktura izvoza nekvalitetna i da nedostaje izvoz viših faza prerade. U kontekstu ove činjenice izgleda i logičnim da se ova dva preduzeća integrišu”, ističe se u ovom ekonomskom istraživanju.

“Proces spajanja pratila bi analiza koristi i troškova od takve operacije. Objedinjeni bi bili privlačniji za ulaganje strateških investitora. Precizna finansijska analiza troškova, otpisa dugovanja, plaćanja potraživanja radnika…analiza tržišne pozicije ove dve kompanije, mogućnosti za rast proizvodnje i izvoza…”

“Ukoliko bi se par kvalitetnih stručnjaka angažovalo u roku od godinu dana očekivani rezultati bi bili vidljivi”, ističe se u analizi koju potpisuju ekonomisti istraživači Miroslav Zdravković i David Dujmić.

Analiziraju se i kapaciteti dve kompanije.

“Fabrika kablova Jagodina je najveća fabrika te vrste u regionu i četvrta, po veličini, na kontinentu. Godišnji proizvodni kapaciteti iznose oko 45.000 tona energetskih kablova i oko 20.000 tona telekomunikacionih kablova”.

“Upošljavanjem punih kapaciteta fabrika bi mogla realizovati od 150 do 200 miliona evra izvoza na godišnjem nivou .Trenutni obim poslovanja dostiže oko 15 odsto proizvodnih kapaciteta”.

Međutim, u tekućem poslovanju Fabrike kablova postoje tri akutna problema – nedostatak obrtnih sredstava za sirovinu, zastarelost opreme i tržišta za raspoložive kapacitete.

Ti problemi bi bili rešeni spajanjem i zaokruženim ciklusom proizvodnje, jer bi kompanija postigla visoki nivo konkurentnosti, ocenjuje se u analizi.

Podvlači se i da smo “po rezervama rude bakra i mogućnostima proizvodnje u poziciji da budemo značajan igrač na svetskom tržištu…”, pa bi imajući to u vidu “nacionalna ekonomska strategijatrebalo da vodi u pravcu maksimalnog pospešivanja rudarske eksploatacije ali i industrije naslonjene na preradu ovog metala”.

U tom kontekstu su, nova topionica i fabrika sumporne kiseline projekat su budućnosti i za RTB Bor i za Srbiju.

Kapacitet nove Topionice je prerada 400.000 tona koncentrata bakra godišnje i proizvodnja 80.000 do 85.000 tona bakra.

Razlažući ovu ideju ekonomisti ističu da je reč o zdravom ekonomskom pristupu kroz vertikalnu integraciju u industriji oslonjenoj na prirodne resurse koji domaćinskim pristupom pri upravljanju može dati strateške rezultate za našu ekonomiju u celini, a da ne govorimo o regionima gde su kapaciteti locirani.

Zbirna vrednost izvoza bakra i kablova iznela je 405 miliona evra u 2008. godini, da bi u prošloj godini, nakon kriznog pada u 2009, dostigla 539 miliona evra. U ovoj godini će dostići 750 miliona evra, uz tendenciju da u narednoj godini premaši milijardu evra.

Izvor tanjug.rs

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Bugarska: NEK će dodati 10 MWh skladište energije sa baterijama u hidroelektranu Vacha 1 i proširiti skladištenje energije

Bugaraska državna energetska kompanija, Nacionalna elektroenergetska kompanija (NEK), planira da instalira sistem za skladištenje energije sa baterijama (BESS) kapaciteta 10 MWh u nedavno rekonstruisanoj hidroelektrani Vacha 1 do kraja ove godine. Takođe, NEK je pokrenuo tender za pretvaranje četiri...

Bosna i Hercegovina: Izazovi i budućnost energetske proizvodnje na ugalj u Republici Srpskoj

Termoelektrane koje upravlja Elektroprivreda Republike Srpske (ERS), javno preduzeće sa sedištem u Republici Srpskoj, stare su i zahtevaju značajna ulaganja u održavanje. Prema rečima Petra Đokića, ministra energetike i rudarstva Republike Srpske, isplativije je izgraditi nove elektrane nego održavati...

Bugarska: Domaća proizvodnja gasa ključna za energetsku sigurnost i konkurentnost

Ministar energetike Bugarske, Zhecho Stankov, naglasio je da bi domaća proizvodnja prirodnog gasa bila najisplativije rešenje za zemlju. Ova izjava data je tokom sastanka sa predstavnicima "OMV Petrom", filijale austrijske energetske kompanije OMV, na kojem je razgovarano o budućnosti...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!