Od početka 2015. godine bh. domaćinstva bi trebalo da dobiju mogućnost izbora od kojeg će elektrodistributera registrovanog u BiH kupiti struju, a otvaranje ovakve mogućnosti bi u perspektivi moglo stvoriti turbulencije između tri domaće elektroprivrede.
Analitičari ocjenjuju da postupak otvaranja tržišta neće dovesti do značajnijeg ulaska stranih distributivnih kompanija, jer domaće elektroprivrede domaćinstvima nude niže cijene struje u odnosu na region i Evropu. Međutim, činjenica da su cijene “Elektroprivrede RS” (ERS) niže od onih “Elektroprivrede BiH” (EP BiH) i “Elektroprivrede HZHB” najavljuje rušenje postojećih monopola i stvaranje novih tržišnih odnosa.
U ERS smatraju da upravo njihove niže cijene struje predstavljaju najveću barijeru budućoj liberalizaciji tržišta električne energije, što je otvorena konstatacija koju su u EP BiH izbjegli komentarisati. Za EP BiH, pak, ključnu prepreku u planiranoj liberalizaciji predstavlja “nedovoljna definisanost pravnog okvira”.
Uprkos različitim pogledima na trenutne prepreke liberalizacije tržišta struje za domaćinstva, u obje kompanije ističu da rade na ispunjavanju dinamike Sporazuma o Energetskoj zajednici jugoistočne Evrope, prema kojem su države potpisnice dužne otvoriti tržište struje od početka 2008. za sve kupce koji nisu domaćinstva, a sa startom 2015. i za domaćinstva.
Princip liberalizacije je takav da u njemu može učestvovati bilo koja kompanija koja se registruje u BiH za prodaju struje, bez obzira na to iz koje zemlje u svijetu dolazi. Bh. tržište je već otvoreno na način da preduzeća imaju mogućnost kupovine struje od elektrodistributera kojeg smatraju najpovoljnijim.
U elektroprivredama kažu da u tom procesu trenutno sprovode aktivnosti na razdvajanju djelatnosti distribucije i snabdijevanja električnom energijom.
“Zbog činjenice da su cijene po kojima ERS snabdijeva značajno niže od tržišnih, nijedan od kupaca u RS koji su do sada ostvarili pravo na slobodan izbor snabdjevača nije u dosadašnjem periodu nabavljao električnu energiju na slobodnom tržištu”, ističu u sjedištu ERS u Trebinju.
U EP BiH su, pak, naglasili da za liberalizaciju tržišta struje postoji više legislativnih prepreka, odnosno da pravni i regulatorni okvir nije u potpunosti usklađen s uslovima koji vladaju na potpuno otvorenom tržištu. Dodaju da neinformisanost i nepripremljenost kupaca na nove uslove poslovanja takođe mogu usporiti proces otvaranja tržišta.
Interesantno je da je praksa velikog broja evropskih zemalja koje su prošle postupak liberalizacije tržišta struje pokazala da ono nije dovelo da pada cijene struje. U Regulatornoj komisiji za energetiku RS kažu da, uprkos tome što bi veći izbor i konkurencija ponuđača na tržištu trebalo da obore cijene, praksa otvaranja tržišta u Slovačkoj, Mađarskoj, baltičkim zemljama i Rumuniji dovela je do suprotnog trenda, odnosno do skoka cijena.
“Pored postupka liberalizacije, razlog rasta cijena u ovim zemljama bi veoma lako mogli biti ograničavajući faktori za konkurentnost i zloupotreba tržišta”, ocjenjuje republički regulator.
Među zemljama u kojima je liberalizacija dovela do pojeftinjenja struje pozitivan primjer predstavlja Hrvatska.
Iz Ministarstva industrije, energetike i rudarstva RS podsjetili su da se otvaranjem tržišta struje realizuju dugoročni ciljevi energetske politike RS koji se odnose na uvođenje konkurencije, dovođenje cijena energije na ekonomski održiv nivo i stvaranje preduslova za ulaganje u taj sektor.
S tim u vezi, ističu da su u toku aktivnosti na izradi zakona o električnoj energiji kojim će biti stvorene pretpostavke za ispunjavanje obaveza iz tzv. trećeg paketa EU i otvaranje tržišta u skladu s EU direktivama.
Izvor Nezavisne
