Kompanija odštetu traži nakon što je raskinula ugovor o koncesiji za gradnju dvije hidroelektrane na rijeci Vrbas.
Konzorcijum HES Vrbas uputio je zvaničan zahtjev Vladi Republike Srpske za odštetu u iznosu 23 miliona eura.
Kompanije iz Slovenije, Srbije i Njemačke suvlasnice su konzorcijuma, a odštetu traže nakon što su raskinuli ugovor o koncesiji za gradnju dvije hidroelektrane na rijeci Vrbas kod Banjaluke.
Dok se HES Vrbas i Vlada RS-a međusobno optužuju za kršenje ugovora, istražili smo da li ima posljedica.
Jedanaest godina nakon potpisivanja ugovora o koncesiji, hidroelektrane Banjaluka – Niska i Krupa nisu izgrađene.
Obaveze iz ugovara
Koncesionar HES Vrbas podsjeća da su dobili koncesiju na 30 godina, a projekat je bio vrijedan 165 miliona eura.
Tvrde da su ispunili obaveze iz ugovora, ali da Vlada RS-a nije.
Da je sve propalo, postalo im je jasno, kažu, prošle godine.
Entitetska vlada je drugoj firmi dala koncesiju za gradnju HE Bočac 2, koja se, preklapa sa HE Krupa.
“Kroz ovaj ugovor je predviđeno da cjelokupne štetne posljedice, koje bi Vlada trebala da isplati društvu HES Vrbas padaju na teret društva HE na Vrbasu a.d. Mrkonjić Grad. To su odredbe ugovora, koje su značajne za HES Vrbas, jer na taj način Vlada stavlja do znanja da je ona svjesna svoje odgovornosti za ove štetne posljedice”, kaže advokat Predrag Baroš.
Iz resornog ministarstva u pisanom odgovoru demantuju da su prekršili ugovor.
Zahtjev za odštetu smatraju neprofesionalnim aktom, a tvrde kako su HES Vrbas godinama obavještavali da su oni ti koji ne ispunjavaju obaveze.
“Koncesionar nije bio u stanju da nam da jasan odgovor na mnogobrojna pitanja i prestane sa povredama osnovnih ugovornih obaveza, koje ne želimo komentarisati preko sredstava javnog informisanja. Napominjemo da, između ostalog, nije bio u mogućnosti da zatvori finansijsku konstrukciju projekta”, navodi se u saopštenju Ministarstva industrije, energetike i rudarstva RS-a.
Detalje ugovora nijedna strana ne želi da otkrije. Baš kao ni prije 11 godina, kada je ugovor o koncesiji na noge podigao više od 30 nevladinih organizacija.
Formirale su Koaliciju za zaštitu Vrbasa.
Kvalitet vode
Miodrag Dakić se sjeća kako su prikupljali potpise za peticiju i tražili referendum.
Upozoravali su da građani od tog projekta ne bi imali koristi, već samo štetu.
“Slilo bi se u budžet nekih 15-ak miliona maraka, što je mizerna suma u odnosu na stotine miliona, koje bi koncesionar ostvario u tom periodu. Bilo je i pitanje kvaliteta vode. Na koji bi način hidrocentrale uticale na kvalitet vode za piće u Banjaluci”, istakao je Miodrag Dakić iz Centra za životnu sredinu.
Kanjon Vrbasa je spašen, kaže Dakić, zahvaljujući potpisima 20.000 Banjalučana, ali još se ne zna da li je spašen i entitetski budžet.
On podsjeća da je to jedna od nekoliko stotina dodijeljenih koncesija, a da hidrocentrale nisu izgrađene.
HES Vrbas očekuje odgovor Vlade o zahtjevu za odštetu u narednih mjesec dana.
“Pravni zastupnici HES Vrbas kažu da bi i sada bili voljni da pregovaraju sa Vladom RS-a kako bi eventualno postigli dogovor. Međutim, kako sada stvari stoje, sve je izvjesnije da će ovaj slučaj dobili epilog tek na međunarodnoj arbitraži u Ženevi“, izvijestila je Al Jazeerina Liljana Smiljanić.
Izvor: Al Jazeera
