Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...

RB Kolubara u 2011, rekordi za anale rudarstva

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

 

 

Nema sumnje da je RB „Kolubara”, kao vodeći proizvođač uglja, iz čijeg lignita se proizvodi više od polovine struje u Srbiji, ponovo pokazala da je energetski stub zemlje.

Kada se skazaljke, u neumitnom  proticanju  vremena, budu poklopile za Novu 2012. godinu, ljudi će jedni drugima poželeti  sreću i uspeh, a Rudarski basen „Kolubara” će iskopati poslednju tonu uglja, ostvarujući najveću proizvodnju u svojoj istoriji. Biće to, sasvim je izvesno, rekord Kolubarskog basena od oko trideset i jedan milion  tona uglja, nametnut  lošim hidrološkim  prilikama  i zahtevima elektroenergetskog bilansa EPS-a za većom isporukom struje.

U ponoćnim  satima rudari treće smene objektivno neće ni znati koliko  su proizveli  u minuloj godini, a moćni bageri će već početi kopati lignit za 2012. u prvim minutima Nove godine.

Rekord za anale rudarstva Srbije se dogodio u 115. godini  eksploatacije  uglja u „Kolubari”, od trenutka kada je u jami Zvizdar 1896. godine započeto iskopavanje neznatnih količina uglja – da bi od osamdesetih godina prošlog veka proizvodnja  godišnje prelazila preko dvadeset miliona  za termoelektrane,  industriju i široku potrošnju.

Na isteku uspešne proizvodne godine, kada su preorane mnoge brazde pitome kolubarske ravnice i dnevno isporučivano  i preko 100.000 tona lignita, ponovo se postavlja pitanje svrsishodnosti i ekonomske opravdanosti forsiranja eksploatacije uglja. U vaganju protivrečnih argumenata i polarizaciji racionalnog i emotivnog naboja, čuju se optimističke i pesimističke ocene i procene. Sve u zavisnosti od ugla iz koga se posmatra kaleidoskop proizvodnog uspeha. Optimisti će reći da je „Čaša dopola puna”, a pesimisti da je ta ista čaša – poluprazna.

Biti član i pripadati moćnom rudarskom sistemu u kome radi i živi oko deset hiljada radnika sa brojnim znanjima i stru čnim potencijalima,  velika je privilegija, ali i obaveza više da se doprinese očuvanju uspešno negovanog poslovnog identiteta. Biti vodeći proizvođač uglja za dobrobit veće proizvodnje struje, brinući o opštim i lokalnim interesima je izazov koji se decenijama ponavlja, u uslovima  sankcija,  besparice,  tranzicije  i podnošenja raznih  vrsta socijalnih  tereta i briga o lokalnim zajednicama.

Skeptici  će reći da ne treba prekomerno  eksploatisati ugalj, narušavati životnu sredinu i iseljavati naselja i raubovati rudarsku opremu ako iza proizvodnih uspeha ne stoji adekvatno  vrednovanje  lignita i električne energije, domaćih energenata koji su znatno jeftiniji od uvoznih.

U gradnji  novih  termoelektrana,  koje  čekaju svoje rađanje pune tri decenije, bilo je previše očekivanja od izbora strateških partnera, jer je svetska ekonomska  kriza  privremeno   obustavila  investicije  velikih energetskih  kompanija.  Ako se usaglase obostrani interesi  EPS-a  sa Kinezima,  treba očekivati  da će na proleće  2012. godine  biti  postignut  sporazum o izgradnji kopa „Radljevo” i TE „Kolubara B”, čiji je dimnjak ucrtan na grbu opštine Ub još pre tri decenije, podsećajući  koliko  je komplikovan put od ideje do realizacije, kada je energetika u pitanju.

Prava slika o velikom uspehu „Kolubare” zamagljena je velikom aferom koja se kao tamni oblak nadvila nad našim kolektivom  i mnogo će vremena proteći dok se mutne vode ne izbistre. Zbog toga je verovatno  izostao iskren aplauz od strane države i javnosti za ostvareni uspeh.

Nema sumnje da je RB „Kolubara”, kao vodeći proizvođač uglja, iz čijeg lignita se proizvodi  više od polovine struje u Srbiji, ponovo  pokazala da je energetski stub zemlje, iako realnu percepciju  o ekonomskoj moći  i vitalnosti  naše  kompanije  nemaju uvek oni koji donose ključne odluke.

Nemajući vremena za predah, s obzirom da će avet ekonomske krize ponovo zakucati na naša vrata, RB„Kolubara” i 2012. godine mora da odgovori zahtevima otvaranja novih kopova, kao zamenskih kapaciteta, ulažući svake godine između 100 i 150 miliona evra.

Kao ograničavajući činilac bržih promena, treba još jednom sagledati kakvi su kreativni kadrovi koji obezbeđuju prosperitetnu „Kolubaru”, ne samo u proizvodnji, već i u drugim oblastima, počev od projektovanja i uređivanja pravnih  i ekonomskih  odnosa, pa do informisanja.

Izvor: RBK Magazin

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Evropa: Cene Brent nafte i TTF gasa rastu usled geopolitičkih tenzija, dok CO₂ dozvole blago padaju

Tokom druge nedelje jula, Brent nafta na ICE tržištu za front month fjučers uglavnom je pratila rastući trend. Izuzetak je bio četvrtak, 10. jul, kada je cena zatvaranja pala za 2,2% u odnosu na prethodni dan, dostigavši najnižu cenu...

Evropa: Cene električne energije pale početkom jula usled povećane proizvodnje solarne energije, a očekuje se rast zbog smanjenog vetra i povećane potražnje

Tokom druge nedelje jula, prosečne cene električne energije su opale u većini glavnih evropskih tržišta u poređenju sa prethodnom nedeljom. Izuzetak su tržište Velike Britanije N2EX i nordijsko tržište Nord Pool, gde su cene porasle za 9,9%, odnosno 67%....

Evropa: Potrošnja električne energije opada početkom jula usled nižih temperatura, prognoze za sredinu jula su pomešane

Tokom nedelje od 7. jula, potrošnja električne energije opala je na glavnim evropskim tržištima u odnosu na prethodnu nedelju, čime je prekinut rast koji je trajao šest uzastopnih nedelja. Italija je zabeležila najveći pad potrošnje od 12%. Ostala tržišta...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!