Poslanici Skupštine RS dali su, kako smo već objavili u prethodnom broju “Slobodne Bosne”, podršku izgradnju četiri hidroelektrane na Drini. Pravni potpisnici ovog ugovora su Ministarstvo privrede, energetike i rudarstva RS, Elektroprivreda RS, javno preduzeće i njemački RWE Innogy (u daljnjem tekstu RWE).
Prema Ugovoru koju je sklopljen između RWE i institucija RS-a, očito je da postoje namjerni, ili nenamjerni propusti, koji nisu definirali osnovno pitanje: na koliko godina RWE dobija koncesiju na korištenje četiri HE koje izgradi?
Nadalje, prilikom formiranja zajedničkog preduzeća, Upravni odbor činit će pet članova, tri predstavnika većinskog kapitala iz kompanije RWE i po jedan iz “Elektroprivrede RS” i Vlade ovog bh. entiteta. Odluke će se donositi prostom većinom, što znači u startu da je upravljačka kontrola u rukama njemačkog partnera.
Prema ugovoru, projekat izgradnje četiri Hidroelektrane na Drini realizirat će se po principu BOT (Build-Operate- Transfer), pa će nakon isteka koncesionog ugovora (čije trajanje nije precizirano), izgrađeno ostati koncedentu, u ovom slučaju Vladi RS, koja nakon isteka koncesionog ugovora dobija HE: Buk Bijelu, HE kod Foče, HE Paunci i HE Sutjeska. Projektna instalirana snaga ove četiri hidroelektrane je skoro 410 MW.
Također, Vlada RS nije većinski vlasnik, već je to RWE u omjeru 60:40 posto. Sva četiri HE sklopit će posebne koncesione ugovore sa RWE. Danom stupanja na snagu ovog ugovora, njemački partner u korist Vlade RS kao bankarsku garanciju mora uplatiti 1, 9 miliona eura na račun Nove banke. Sva električna energija koja se proizvede u ovim HE prodavat će se po tržišnoj cijeni na domaćem i inostranom tržištu.
Iako se u medijima najavljuje da će koncesioni ugovor trajati 30 godina, a dobit se dijeliti od prodaje struje po tržišnoj cijeni i na domaćem i na inostranom tržištu, još nije jasno zašto tih 30 famoznih godina nije precizirano ugovorom.
Na ovo pitanje odgovor nema ni prof. dr. Aleksa Milojević, direktor Ekonomskog instituta RS-a.
“Ako nije jasno definirano ugovorom, koncesija može biti data i na 30, ali i na 300 godina. Drugo, upravljačka struktura je takva da će u svakom slučaju RS biti preglasana. U skladu sa osnovama tržišta i kapitala, čisto sumnjam da će i dobit biti ravnomjerno raspoređena kao i vlasnička struktura”, kaže sagovornik “Slobodne Bosne”.
Ono što je i njemu zapalo za oko jeste činjenica da se “likvidacija Elektroprivrede RS” spominje na desetine puta u ugovoru koji ima oko 80 strana. Da li je ovo najavljivani uvod u privatizaciju “Elektroprivrede RS”, za koju su, nezvanično saznajemo, također zainteresirani Nijemci?
“Ovo jednostavno predstavlja prodaju svih prirodnih bogatstava, vjerujem čak i “Elektroprivrede RS-a”, ističe Milojević.
Ipak, Vlada RS se u ugovoru u članu 2, tački 3 i stavci 4, osigurala za tok srednje i donje Drine. Razlog je više nego očigledan. Pregovori oko davanja koncesije za izgradnju još tri HE su već u toku sa italijanskim preduzećem Seci Energia.
Još vredniji energetski projekat procijenjene investicione vrijednost 800 milijuna eura planiran je na srednjem toku Drine, a provode ga zajedno elektroprivrede RS, Srbije i Italije. Projekat predviđa izgradnju tri hidroelektrane – Dubrava, Tegare i Rogačica, ukupne snage 320 megavata i godišnje proizvodnje 1.200 gigavat-sati struje koju bi u potpunosti otkupljivali Italijani. Prema utvrđenim principima ulaganja u zajedničku firmu koja bi upravljala hidroelektranama, italijanska kompanija “Seci Energia” bi imala 51 posto učešća, a elektroprivrede RS i Srbije po 24,5 odsto.
Koji je odgovor i da li postoji na koncesione ugovore, na čiju je štetnost upozorio i Hamed Mešanović, član Komisije za koncesije BiH, a zbog kojih se buni i Crna Gora?
Profesor Milojević najavljuje da će se žaliti na ustavnost ugovora koji je usvojila NS RS Ustavnom sudu RS-a, pa BiH.
“Potom ću u Skupštinu RS uputiti Nacrt Zakona o krivičnoj odgovornosti Vlade RS-a i poslanika koji daju saglasnost na ovakve ugovore koji su štetni po stanovnike RS-a i BiH”, najavljuje Milojević.
U cijeloj zavrzlami oko gradnje HE i milijardama vrijednih investicija, ne smije se smetnuti s uma da Crna Gora još nije dala suglasnost za izgradnju “Buk Bijele”, odnosno, na onom dijelu Drine koji predstavlja granični prijelaz BiH i naših susjeda.
Draženka Bećirović, portparolka ministarstva ekonomije i energetike u Vladi Crne Gore, potvrdila je našem listu da su naši susjedi zatražili uvid u svu dokumentaciju koja će dokazati da izgradnja ove HE neće imati štetan uticaj na eko-sustav oko Drine na crnogorskoj teritoriji. Također, Ambasadi BiH u Crnoj Gori proslijedili su pismo u kojem kažu da ne dozvoljavaju gradnju dok se ne utvrdi moguća štetnost na ekološki sistem oko sliva Drine.
“Također, insistiramo na trilateralnim sastancima sa predstavnicima Srbije i RS-a. Mi smo Crnu Goru proglasili eko-državom i naše je pravo, što nam je potvrdila i Evropska komisija, da prema Evropskoj povelji o zaštiti životne sredine štitimo svoje interese”, jasna je Bećirovićka.
Ekonomisti u RS-u upozoravaju na štetnost ovakvih ugovora, Crnogorci štite svoje, Srbijanci svoje, ekolozi svoje… Ostaje nejasno ko štiti interese države BiH?!
Izvor Slobodna bosna
