Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...

Profit ČEZ u prvom tromesečju pao 16 odsto

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

 

 

Čist profit češkog energetskog giganta ČEZ pao je u prvom tromesečju ove godine 16 odsto na godišnjem nivou, na 14,4 milijardi kruna (572 miliona evra), rekao je novinarima generalni direktor holdinga Daniel Beneš.

Pad profita je veći nego što su predviđali analitičari, koji su prognozirali da će dobit biti manja za desetinu nego u istom periodu prošle godine.

Promet je povećan sedam odsto, na 60,8 milijardi kruna, dok je operativni profit pre otpisa (EBIDTA) u prva tri meseca pao za jedan procenat, na 26,3 milijarde kruna.

Glavni uzrok godišnjeg pada profita bila je nepovoljna odluka vlasti u Albaniji i vanredne dobiti u prvom tromesečju prošle godine, ukazao je portparol ČEZ Ladislav Križ. On je dodao da za celu ovu godinu ČEZ očekuje rast čistog profita od 41 milijardu kruna na godišnjem nivou. Prošle godine firma je zaradila 40,8 milijardi kruna.

Albansku filijalu ČEZ Šperndarje pogodila je mera tamošnjeg regulatornog tela koje je nedavno povećalo cenu struje kod proizvođača kojim upravlja država za 91 odsto. Poskupljenje, međutim, nije obuhvatilo i krajnje potrošače, pa posledice odluke snosi samo firma ČEZ, jedini distributer električne energije, koja je tako od januara u gubitku od oko dve milijarde kruna (80 miliona evra).

Posle intervencije Češke, Evropske unije i Svetske banke, situacija bi, prema ČEZ-u, trebalo da se stabilizuje. U suprotnom, ČEZ je spreman da pokrene arbitražni postupak.

Na rast prometa u prva tri meseca uticalo je pre svega povećanje prodajne cene struje i proizvodnje u termoelektranama i iz obnovljivih izvora, dok je u nuklearnim elektranama ostala na prošlogodišnjem nivou.

ČEZ je u Češkoj u prva tri meseca proizveo tri odsto više struje nego u istom periodu lane – ukupno 17,6 teravatčasova.

Kompanija je uspela da poveća proizvodnju i u vetro elektranama u Rumuniji. U prvom tromesečju firma je pustila u rad i svoj prvi solarni park u Bugarskoj, snage pet megavata. U zemlji planira da uloži 40 miliona evra u obnovljive izvore.

Firma očekuje da će ove godine povećati proizvodnju za četiri odsto, na 65,8 teravatčasova.

ČEZ je najveća češka energetska firma čiji većinski vlasnik je država koja preko ministarstva finansija drži oko 70 odsto akcija.

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!