Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaAktuelnosti iz EnergetikePotrošnja struje premašuje...

Potrošnja struje premašuje rekorde

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

 

 

Ledeni dani doveli su potrošnju i proizvodnju struje do apsolutnih rekorda. Dnevna potrošnja premašuje i 162 miliona kilovat-časova, što do sada nije zabeleženo. U EPS-u kažu da je situacija izuzetno teška. Apeli i saveti za štednju nemaju efekta, pa traže pomoć države kako bi se potrošnja smanjila.

Svi raspoloživi proizvodni kapaciteti EPS-a danima rade punom snagom. Uvoz pokriva 10 odsto potrošnje. Međutim, to uskoro, kažu, neće biti dovoljno, ako se potrošnja ne smanji.

Dodatni problem je led na rekama, jer može da ugrozi proizvodnju i u hidroelektranama i u termoelektranama.

„Trenutnu energetsku situaciju možemo okarakterisati kao stabilnu, ali veoma tešku koja u ovakvom režimu ne može dugo da potraje“, kaže pomoćnik generalnog direktora EPS-a Zoran Manasijević.

On je ponovio da EPS ne planira restrikcije struje, ali da je neophodna racionalnija potrošnja.

„Da ne bi došlo do restrikcija, potrebna je racionalizacija u potrošnji. A ove mere koje je Vlada preduzela nisu, očigledno, urodile plodom“, rekao je Manasijević.

EPS traži od nadležnih da odredi ko i koliko u ovim uslovima mora da umanji potrošnju kako bi je bilo za građane i prioritetne delatnosti. Važno je i ne dogrevati stanove priključene na daljinske sisteme.

Trećina toplana već greje 24 sata, dok druge gde ima mogućnosti produžavaju grejanje do ponoći. Međutim, iako je Vlada dala mazut iz Robnih rezervi, desetak toplana ga nema dovoljno. Problem je otežan transport.

„‘Toplana Knjaževac’ raspolaže zalihama mazuta od četrdesetak tona. Ta zaliha obezbeđuje rad toplani u naredna četiri dana. Obezbeđena je još jedna cisterna i, ako vremenske prilike, dozvole, očekujemo da ta cisterna uskoro stigne“, kaže direktor toplane u Knjaževcu.

I potrošnja gasa je povećana i za sada ga ima dovoljno. U „Gaspromu“ kažu da isporučuju samo ugovoreni gas. Evropske zemlje traže dodatnih čak 50 odsto količina, ali to, kažu, ne mogu da pokriju.

Izvor Rts

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Komunikacija industrije: Zašto je strateška komunikacija postala ključni stub politike, investicija i tehnološke realizacije u energetskom i proizvodnom sektoru Evrope

Industrijska Evropa ulazi u period koji karakteriše strukturna transformacija, a ne postepene promene. Energetski sistemi se dekarbonizuju pod udruženim uticajem klimatske politike, industrijske strategije i globalne tehnološke konkurencije. Proizvodni sistemi se digitalizuju i elektrifikuju. Kapital se usmerava kroz zelene...

Cross-border integracija: Uspeh po formi, prenosioc rizika po suštini — i Srbija u centru

Godinama je regionalna energetska politika počivala na uverenju da je integracija tržišta ključ stabilnosti: više povezivanja, više razmene, više usklađenosti sa EU pravilima i mehanizmima. I to se u velikoj meri i dogodilo. SEE je integrisanija nego ikada. Tržišta...

OIE bez dovoljne stabilnosti: Srbija u srcu regionalne volatilnosti

U Jugoistočnoj Evropi tranzicija električne energije dobila je snažnu političku i investicionu dinamiku. Rumunija ponovo snažno razvija vetar i solar, Bugarska ubrzano podiže solarne kapacitete, Grčka je ušla u izvanredno brz ciklus izgradnje fotonaponskih sistema, a Srbija takođe ulazi...
Supported byClarion Owners Engineers
error: Content is protected !!