Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaAktuelnosti iz EnergetikePortugalci u srpske...

Portugalci u srpske vetrenjače ulažu 60 miliona evra

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

 

 

Aurelio Tavares, pionir alternativnih izvora energije u Portugaliji i većinski vlasnik “Vat energije”, u izgradnju vetroparka na potesu Nikine vode, u Plavni, namerava da investira 60 miliona evra. Ova firma, širom Evrope poznata po izgradnji vetro i solarnih parkova, po rečima direktora Božidara Škaramuce, namerava da – čim pribavi sve potrebne dozvole – izgradnju vetroparka na Popadiji započne već ove godine.

– Nadamo da će ovo biti prvenac u Srbiji. Inače, planiramo izgradnju 18 vetrenjača, snage od po 2,5 megavata, a sa vlasnicima zemljišta na kojem će biti izgrađen vetropark potpisali smo ugovore i dogovorili se da im, po svakom stubu, plaćamo 1.200 evra na ime godišnjeg najma. I, tako narednih 25 godina – objašnjava Škaramuca.

Ova firma je, podsetimo, godinu dana pratila vetrove na potezu Nikinih voda, pa zato i ne sumnjaju da će na ovim prostorima ostvariti značajnu dobit u proizvodnji električne energije. Prosečna brzina vetra iznosi više od šest metara u sekundi, ali se mora imati u vidu da konfiguracija terena nije laka, te da su turbulencije velike. Kakva će biti proizvodnja, dakle, “reći će” vetar i turbine…

– Lokalna samouprava je sa investitorima ugovorila nadoknadu u iznosu od 1,5 odsto od ukupno ostvarene proizvodnje, ili u procentu koji odredi republika. U svakom slučaju, taj novac biće reinvestiran, a kod nas su prioriteti poljoprivreda i turistički resursi. Inače, što osnovnim ugovorom, što aneksom, sa investitorom smo se dogovorili i da angažuje domaću građevinsku operativu i lokalnu radnu snagu, uz obavezu da uredi putnu infrastrukturu u okolini vetroparkova – kaže Branko Marković, zamenik predsednika opštine Negotin, napominjući da je rok za početak radova dve godine, s tim da već za narednih 12 meseci bude uloženo deset odsto planiranih sredstava.

Kao Austrija

Još jedan vetropark planira se na lokaciji Dušanovačko brdo i Dupljane-Vidrovac. U njega će, kako je najavljeno, firma “Prikon”, čije je sedište u Novom Sadu, uložiti oko 50 miliona evra jer je ta lokacija, po rečima Johana Priora, jednog od osnivača “Prikona”, nasličnija onima u Austriji, u kojoj je ova firma izgradila brojne vetroparkove.

Izvor Novosti

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!