Izgradnja Plomina C udvostručit će instaliranu snagu termoelektrane, ali ujedno i uvoza ugljena u Hrvatsku te emisije CO2. S druge strane, povećat će proizvodnju električne energije i smanjiti njen uvoz u Hrvatsku. Širenjem sa sadašnjih 335 MW na 710 MW snage, TE Plomin, tvrtka u zajedničkom vlasništvu HEP-a i njemačkog RWE-a, želi uvećati svoju dobit, jer se i dosadašnji recept pretvaranja inozemnog fosilnog goriva u struju pokazao profitabilnim, iako ne uvijek proporcionalno s povećanjem proizvodnje.
To pokazuje posljednje trogodišnje razdoblje u kojem je TE Plomin više proizvodio, a manje zarađivao. Prema izvještajima dostavljenima FINA-i, 2009. godine dobiveno je 1.512.615,28 MWh, a zarada je iznosila 18,5 milijuna, dok je lani 2.330.701,715 MWh donijelo 11,5 milijuna kuna. HEP-u ni u džep, ni iz džepa, jer se dobit svake godine isplaćuje RWE-u kao naknada za sudjelovanje u izgradnji drugog bloka elektrane u pogon puštenog početkom 2000. godine.
Od tada gotovo sav ugljen uvezen u Hrvatsku završava upravo u Plominu. Naprimjer, 2010. godine uvezli smo 1,1 milijun tona ugljena, od čega je oko 75 posto potrošio TE Plomin, vidi se u izvještaju ‘Energija u Hrvatskoj’ za tu godinu Energetskog instituta Hrvoje Požar.
Na javnom natječaju HEP se opskrbio ponudama dobavljača sa svih strana svijeta. Od 2009. do danas dobavljači ugljena za HEP su Macquarie Bank Limited iz Australije, Glencore International i Flame S.A. iz Švicarske, Energy coal s.p.a. iz Italije, Suek A.G. iz Rusije i Bulk Trading iz Češke.
Preko tih tvrtki HEP godišnje uveze preko 800 tisuća tona ugljena, što je približno 12 velikih brodova nosivosti 70 tisuća tona.
‘Riječ je o kvalitetnom kamenom ugljenu s minimalnim količinama sumpora’, izvijestila nas je Lidija Džaja Moharić iz HEP-ova ureda za odnose s javnošću.
Izgradnja Plomina C značajno će povećati tu trgovinu jer projektna dokumentacija navodi da će godišnje samo taj treći blok trebati 1,1 milijun tona, dakle kao ukupna današnja hrvatska potrošnja. Planirana je izgradnja skladišta za gotovo polovicu te godišnje količine sirovine, na 3,58 hektara, četiri silosa, svaki kapaciteta do 100 tisuća tona.
Udio troška nabave ugljena u ukupnim troškovima poslovanja HEP grupe 2009. godine iznosio je 3,2 posto, 2010. 4,4 posto, a lani 5 posto.
Živimo u eri zabrinutosti zbog globalnih klimatskih promjena na koje je međunarodna zajednica odgovorila trgovanjem emisijama stakleničkih plinova i njihovim ograničavanjem državama i velikim postrojenjima. Na to neće biti imun ni Plomin C koji će na osnovi onih 1,1 milijun tona ugljena godišnje ispuštati 2,6 milijuna tona CO2, što je podatak iz Studije utjecaja na okoliš, koju je već odobrilo Ministarstvo zaštite okoliša i prirode zaduženo za provedbu Kyoto protokola. Toj količini CO2 treba dodati dio postojećih emisija koje u sadašnja dva bloka iznose 1,46 milijuna tona, o koliko je HEP izvijestio za 2011. godinu.
U HEP-u tvrde da će treći blok biti suvremeniji i proporcionalno manje zagađivati od prethodna dva zbog primjene bolje tehnologije. ‘Izgradnjom Plomina C povećat će se stupanj iskoristivosti te će potrošnja ugljena biti 7 posto manja po kWh proizvedene električne energije u odnosu na Plomin 2, a 11 posto u odnosu na Plomin 1’, kaže Džaja Moharić.
Izvor Tportal