NaslovnaRegion energetikaNove tehnologije u...

Nove tehnologije u BiH: Uštede energije u kućama i do 50 posto

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Projekt “Ekonomija energetske efikasnosti – 3E” (USAID 3E) želi na konkretan način pokazati građanima BiH koje su uštede moguće i koje tehnologije se mogu koristiti u BiH.

“Trenutno radimo 12 projekata, od kojih je završeno sedam, a planiramo završiti 18 projekata”, izjavio je Feni zamjenik direktora projekta USAID 3E Mak Kamenica.

Po njegovim riječima, najveći projekti koji su završeni dosad su Mašinski fakultet u Sarajevu koji su radili zajedno s UNDP-om i fakultetom.

Uvođenje mjera energetske efikasnosti je rezultiralo smanjenjem godišnje potrošnje energije i pripadajućih troškova na Fakultetu za gotovo 55.800 KM. Mašinski fakultet u Sarajevu, dodao je Kamenica, prvo je mjesto u zemlji gdje studenti mogu da vide i rade na modernom, efikasnom i automatski kontroliranom sistemu grijanja u vlastitoj zgradi.

“Zatim, tu je i projekt energetski efikasne rekonstrukcije OŠ “Pazar” u Tuzli, gdje će se godišnje uštedjeti oko 30 posto, a nedavno smo završili i energetski efikasnu rekonstrukciju vrtića “Lepa Radić” u Gradišci koji će uskoro biti i predstavljen javnosti”, dodao je Kamenica.

Osim tih projekata tu je i projekt rekonstrukcije Osnovne škole “Branko Ćopić” u Prijedoru, te projekt implementacije EE mjera u 20 privatnih kuća širom BiH, projekt rekonstrukcije Gimnazije u Mostaru, rekonstrukcija zgrada za socijalno stanovanje u Foči i Rogatici, SOS Dječje selo u Gračanici, implementacija EE mjera u osnovnoj i srednjoj školi u Olovu, itd.

“U većini ovih projekata radila se izolacija tih objekata i ono što naglašavam jest da su postignute ogromne uštede. Naime, vlasnici zgrada ostvaruju uštede putem nižih računa za grijanje, struju i vodu, a ušteda se nastavlja i poslije otplate investicije. Tako je na primjeru 20 privatnih kuća ušteda prikazana između 40 i 50 posto”, dodao je Kamenica.

Govoreći o predstojećim projektima, Kamenica je izdvojio i nekoliko projekata ulične rasvjete u Bijeljini, Srebrenici i Trebinju, kao i univerzitetski i studentski centar u Banjoj Luci.

Nedavno su potpisana i pisma obaveze o pilot projektima u Bihaću (Kompleks kulturnog centra), Banjoj Luci (Studentski centar) i Bijeljini (uvođenje LED ulične rasvjete).

“USAID 3E projekt traje od maja 2010. do septembra 2013. godine i u ovom periodu želimo da implementiramo projekte i izmjerimo rezultate da bismo ih mogli na najbolji način prezentirati javnosti i na njihovim primjerima pokazati da su uštede moguće i da investicija samu sebe isplati nakon određenog vremena”, dodao je Kamenica.

Vlasnici objekata ostvaruju uštede putem nižih računa za grijanje, struju i vodu, a ušteda se nastavlja i poslije otplate investicije.

“USAID ulaže milion dolara u same projekte ukupno, s tim da smo za svaki projekt tražili i učešće lokalnih vlasti i drugih donatora, kao i vlasnika objekata. Za sada imamo 30 do 40 posto učešća na tim projektima, a na nekima i više”, izjavio je za Fenu Mak Kamenica, zamjenik direktora USAID 3E projekta.

Izvor seebiz

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Cene bazne električne energije u Jugoistočnoj Evropi padaju, ali večernji pikovi iznad 250 evra/MWh održavaju premiju za fleksibilnost

Bazne cene električne energije pale su za više od 20% na nekoliko tržišta Jugoistočne Evrope za isporuku u subotu, ali su večernje cene i dalje premašivale 250 evra/MWh, što pokazuje da slabija vikend potrošnja nije rešila regionalni nedostatak fleksibilne...

Hrvatska izdvaja 170 miliona evra za ograničavanje zimskih cena energije, odlažući povratak tržišnih cena

Hrvatska će izdvojiti oko 170 miliona evra kako bi troškove električne energije, gasa i grejanja za domaćinstva zadržala ispod tržišnog nivoa tokom zime, štiteći potrošače od volatilnosti veleprodajnih cena, ali istovremeno dodatno odlažući povratak punog prenosa tržišnih troškova na...

Rumunija postaje usko grlo za tranzit gasa na Balkanu dok veza sa Mađarskom dostiže kapacitet

Rastući tokovi gasa sa juga ka severu guraju rumunsku izvoznu gasnu infrastrukturu ka njenim granicama, pri čemu se dotok iz Bugarske približava 14 miliona kubnih metara dnevno, dok veza Arad–Segedin prema Mađarskoj već radi blizu maksimalnog kapaciteta. Rumunija je sada...
Supported byClarion Owners Engineers