Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaAktuelnosti iz EnergetikeNajveći izvoz gvožđa...

Najveći izvoz gvožđa i čelika, najveći uvoz nafte

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

 

Prvo mesto na izvoznoj listi Srbije u julu zauzimaju toplo valjani proizvodi – gvožđe i nelegirani čelik u koturovima, sa 31 milionom dolara, dok je sirova nafta sa vrednošću od 226 miliona dolara prvi uvozni proizvod, pokazali su podaci Republičkog zavoda za statistiku (RZS).

Na drugom mestu izvozne liste je kukuruz sa 30 miliona dolara, treće po izvozu su nove spoljne gume za putničke automobile sa 20 miliona, a četvrta je električna energija sa 18 miliona dolara.

Slede smrznute višnje na koje otpada 17 miliona dolara, koliki je bio i izvoz kontejnera od aluminijuma, smrznute maline izvezene su za 16 miliona dolara, a toliko otpada i na izvoz setova provodnika za avione, vozila i brodove.

Poslednja dva mesta na izvoznoj listi dele valjani proizvodi – gvožđe i nelegirani čelik, prevučeni kalajem i ploče i limovi od legura aluminijuma sa po 14 miliona dolara.

Drugi po značaju je uvoz gasnih ulja sa 29 miliona dolara, na trećem mestu uvozne liste je rafinisani bakar sa 24 miliona, a prirodni gas je uvezen za 22 miliona dolara.

Sledi uvoz lekova za maloprodaju sa 21 milionom dolara, uvoz koksa i polukoksa od kamenog uglja iznosio je 18 miliona, a uvoz ostalih lakih ulja i proizvoda bio je 16 miliona dolara.

Na uvoz telefona za mrežu stanica potrošeno je 15 miliona dolara, uvoz sirovog aluminijuma, nelegiranog iznosio je 13 miliona, a poslednje na listi su ostale mašine, oprema i uređaji, čiji je uvoz iznosio 12 miliona.

Izvor tanjug.rs

 

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Srbija napreduje u planovima za nuklearnu energiju novim pravnim okvirom i savezom stručnjaka

Srbija nastavlja sa ambicijama u oblasti nuklearne energije kroz izmene Zakona o energetici i partnerstvo sa Institutom za nuklearne nauke Vinča radi razvoja specijalizovane radne snage. Nova služba unutar Ministarstva rudarstva i energetike vodiće nacionalnu strategiju za nuklearnu energiju. Kako...

Srbija će povećati cenu električne energije za domaćinstva za 7% u okviru sporazuma sa MMF-om

Srpska domaćinstva očekuju minimalno povećanje cene električne energije od 7% do kraja septembra 2025. godine, u skladu sa obavezama iz programa ekonomske podrške Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Povećanje, koje je prvobitno bilo planirano za oktobar, sada uključuje i pooštravanje...

Crna Gora: Prosečan račun za struju domaćinstava porastao na 31,34 evra u junu 2025. godine

Prosečni račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori za jun 2025. godine iznosio je 31,34 evra, što predstavlja povećanje od 2,5% u odnosu na jun 2024. godine (30,59 evra). Prema podacima elektroprivrede EPCG, najniži prosečni račun zabeležen je u...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!