Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...

Mogu li strateške rezerve da olakšaju evropsku gasnu krizu?

Supported byClarion Energy opengraph
Supported byspot_img
Prirodni gas predstavlja oko četvrtinu ukupne potrošnje energije EU. Referentne veleprodajne cene gasa u Evropi porasle su za više od 500% ove godine. Evropske vlade pokušavaju da pronađu rešenja kako bi zaštitile domaćinstva od većih računa za električnu energiju. Jedan od predloga je da EU stvori „strateške rezerve gasa“ kako bi povećale svoje zalihe.

Evropske vlade pokušavaju da pronađu rešenja kako bi zaštitile domaćinstva od većih računa za električnu energiju. Troškovi gasa i struje su dostigli rekordne vrednosti širom kontinenta uoči zimske grejne sezone.

Referentne veleprodajne cene gasa u Evropi porasle su za više od 500% ove godine. Ograničene zalihe gasa sudarile su se sa velikom potražnjom u ekonomijama koje se oporavljaju od pandemije Covid-19. Prirodni gas predstavlja oko četvrtinu ukupne potrošnje energije Evropske unije.

Prema jednom predlogu, koji je iznela Španija, 27 zemalja članica EU trebalo bi da stvore „strateške rezerve gasa“ kako bi povećale svoje zalihe.

Evropska komisija, koja izrađuje nacrte politika EU, analizira ideju koja ima podršku najmanje četiri druge zemlje. Iako su neke države EU oprezne u sprovođenju velikih tržišnih reformi, kako bi se uhvatile u koštac sa, kako kažu, kratkoročnim skokom cena.

Zašto je skladištenje gasa važno?

EU ima kapacitete za skladištenje više od 117 milijardi kubnih metara prirodnog gasa. Ili, za otprilike petinu godišnje potrošnje, prema podacima Gas Infrastructure Europe.

Skladišta gasa su obično slane pećine ili polja iscrpljenog gasa. Skladištenje je potrebno za uravnoteženje fluktuacija dnevne i sezonske potražnje. Može da obezbedi snabdevanje gasom u vreme prekida, velikih zastoja u infrastrukturi ili prilikom velike potražnje tokom hladnih perioda.

Skladišni kapaciteti u EU su neravnomerno raspoređeni – sa velikim objektima u Francuskoj, Nemačkoj, Italiji i Holandiji. Ali, međusobno povezivanje cevovodima znači da države članice mogu da koriste skladišteni gas u susednim zemljama.

Tokom letnjih meseci, kada veleprodajne cene imaju tendenciju da budu niže, gas se obično ubrizgava u skladište za upotrebu zimi, kada potražnja raste i cene rastu.

Ova godina je bila izuzetna, jer je nivo gasa u skladištima po završetku letnje sezone bio na znatno nižem nivou od uobičajnog. Iz različitih razloga. Uključujući i neopravdano visoke cene, koje su dovele do toga da se gas prodavao, a ne skladištio.

Šta su strateške rezerve gasa?

Španija predlaže da članice EU stvore centralizovanu evropsku platformu, na kojoj zemlje mogu zajednički da kupuju gas, i da to iskoriste za stvaranje „strateških rezervi gasa“.

Jednostavno rečeno, zemlje bi delile svoja skladišta gasa jedna sa drugom.

Zajedničke smernice o skladištenju gasa mogle bi da „ublaže i nesmetano povećaju cene“. Dok bi koordinacija kupovine gasa zemalja povećala njihovu pregovaračku moć, navodi se u zajedničkom saopštenju Španije sa Francuskom, Grčkom, Rumunijom i Češkom u utorak (5. okobra).

Predlog je sklon izmenama, a zemlje EU i Evropski parlament bi trebali da pregovaraju o svakom preispitivanju pravila EU. To bi moglo potrajati godinama – iako bi hitne mere mogle da se proguraju brže.

Evropska komisija predložiće reformu pravila tržišta gasa EU u decembru, kada bi mogla da reši to pitanje.

Trebalo bi odgovoriti na mnoga pitanja, uključujući način na koji bi zemlje pristupile zalihama gasa, kao i posledice za kompanije koje ih poseduju.

Da li bi to pomoglo da se izbegne skok cena?

Zemlje EU odgovorne su za sopstvenu energetsku politiku, pa pojedine države imaju različite energetske mešavine i skladišta gasa.

Visoka predstavnica EU za energetsku politiku Kadri Simson rekla je u sredu da su podzemna skladišta gasa više od 75% popunjeno u celoj Evropi. Kao i da zemlje imaju dovoljno za podmirivanje zimskih potreba.

Međutim, ovo je mnogo manje nego što je to uobičajno za ovo doba godine. A zalihe gasa u EU su na najnižem nivou u poslednjih 10 godina.

Nizak nivo skladištenja, takođe, nije jedini uzrok visokih cena.

Evropa se takmiči za isporuke tečnog prirodnog gasa sa Azijom, što povećava cene gasa.

Euractiv kao uzročnike krize i visokih cena navodi da je snabdevanje ruskim gasom bilo manje nego obično, visoke cene ugljenika kao i nižu snaga vetra.

Zemlje su, takođe, pokrenule druge predloge kao odgovor na skokove cena energije.

Španija i Francuska su među zemljama EU koje traže izmenu propisa, kako bi se cena električne energije odvojila od cene gasa i vezala za prosečne troškove proizvodnje u svakoj državi EU.

Kažu da trenutni sistem, gde gas određuje cenu električne energije, znači da potrošači nemaju koristi od sve većeg udela jeftinije obnovljive energije u energetskim mešavinama zemalja.

Šta je sa Britanijom?

Britanija može da primi i pošalje gas gasovodom iz Evrope. Nema veliko skladište gasa, nakon što je Centrica 2017. zatvorila pogon Rough, rekavši da je preskupo održavanje 30-godišnje fabrike.

Ovo je ostavilo Britaniju, gde se oko 80% domova greje na gas, sa skladišnim kapacitetom ekvivalentnim otprilike za četiri do pet dana zimske potražnje gasa, u odnosu na 15 dana ranije.

Ako EU razvije stratešku rezervu, malo je verovatno da će Britanija biti uključena. Nakon Brexit dogovora krajem 2020. godine više nije članica Evropske unije.

Da podsetimo, nakon višemesečnih pregovora, Velika Britanija i Evropska unija konačno su se dogovorile o sporazumu koji će definisati njihovu buduću vezu. Brexit je bio povlačenje Ujedinjenog Kraljevstva iz Evropske unije.

Izvor: energijabalkana.net

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Evropa: Kako će poskupljenje gasa uticati na potrošnju struje

Rast evropskih veleprodajnih cena prirodnog gasa tokom proteklih nekoliko meseci mogao bi podstaknuti više komunalnih preduzeća da se prebace na ugalj za proizvodnju električne energije naredne zime, prenosi Rojters prognoze eksperata iz rukovodstva londonske robne berze (LSEG). Cene gasa porasle...

Zapadni Balkan: Potencijalni projekti solara i vetra omogućili bi regionu da se odrekne gasa

Prema izveštaju Global Energy Monitor-a, zemlje Zapadnog Balkana imaju dovoljno potencijalnih solarnih i vetroenergetskih projekata da generišu četiri puta više električne energije nego gasne elektrane, što bi donelo milijarde evra ušteda i izbeglo značajne emisije ugljen-dioksida. Podaci iz Global Wind...

Evropa: Prosečne nedeljne cene struje kretale su se od 28 do 113 evra/MWh

U drugoj nedelji jula cene na glavnim evropskim tržištima električne energije porasle su u odnosu na prethodnu nedelju. Najmanji rast zabeležilo je IPEX tržište Italije, 7,0%. Nasuprot tome, tržište EPEXSPOT u Francuskoj zabeležilo je najveći procentualni rast cena od...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!