Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaMeđunarodni fondovi u...

Međunarodni fondovi u funkciji finansiranja projekata obnovljivih izvora energije u Srbiji

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Blagotvorne posledice korišćenja obnovljenih izvora energije svedoče o potrebi ulaganja u projekte za upotrebu ovih izvora. U Srbiji je zapažen izuzetno veliki potencijal energetske efikasnosti na nivou potrošača i na nivou države.

Neophodno je stvoriti uslove u kojima bi energetski sektor, pored agrarnog, bio pokretač naše privrede. Za realizaciju velikih investicionih projekata od šireg značaja u Republici Srbiji potrebna su značajna inostrana sredstva, ali visok spoljni dug ograničava mogućnosti neposrednog kreditnog zaduženja države. Međunarodno finansiranje jednog broja prioritetnih infrastrukturnih i drugih investicionih objekata omogućio bi njihovu izgradnju bez većeg zaduživanja države, pošto bi imovina projekta bila garant tog zaduženja.

Prema proceni stručnjaka potencijal kojim raspolažemo kada je reč o obnovljivim izvorima energije odgovara polovini energije koja se potroši na nivou jedne godine. Trenutno su najatraktivnija ulaganja u biomasu, imajući u vidu cenu kilovat-časa dobijenog u pogonima na biomasu, ali tu su i obilni hidroenergetski potencijali naših reka i neicrpna energija Sunca na jugu zemlje. Razvojem ovog sektora smanjila bi se upotreba uglja kao najvećeg zagađivača životne sredine, ali i uvoz nafte i prirodnog gasa.

U Republici Srbiji postoji nekoliko kreditnih linija namenjenim malim i srednjim preduzećima za sprovođenje projekata iz oblasti energetske efikasnosti i obnovljenih izvora energije.

Kreditna linija WeBSEDFF (Western Balcans Sustainable Energy Direct Financing Facility) sastavljena je od kreditnih linija koje obezbeđuju sredstva bankama učesnicama za dalja kreditiranja preduzeća u zemljama zapadnog Balkana. Sredstva ove linije iznose do 100 miliona EUR kreditnih sredstava, kao i 21,5 miliona EUR u fondovima za tehničku saradnju i podsticajna sredstva. Ova linija je namenjena lokalnim malim i srednjim preduzećima ili investitorima koji bi želeli da ulažu u mere za povećanje energetske efikasnosti u industriji ili u projekte korišćenja obnovljenih izvora energije. Preko ove kreditne linije mogu se finansirati projekti koji se tiču obnovljivih izvora energije, industrijske energetske efikasnosti, iskorišćenja otpadne toplote iz tehnoloških procesa i ESCO projekti.

Druga kreditna linija je karbon finansiranje koje podrazumeva fondove koji finansiraju projekte čijim se izvođenjem smanjuje emisija gasova sa efektom staklene bašte u odnosu na nivo koji bi se ostvario ukoliko tih aktivnosti ne bi bilo. Projekat postaje kvalifikovan za CDM (Clean Development Mechanism) kada ispunjava uslov dodatnosti, odnosno, kada se njegovim sprovođenjem smanjuje nivo emisija iznad nivoa koji bi se dogodio bez ostvarivanja projekta.

Globalni fond za zaštitu životne sredine (Global Environmental Facility-GEF) je fond kojim pristupaju države putem ovlašćenih agencija i on podstiče na održivo korišćenje biomase u energetske svrhe sa ciljem smanjenja emisije gasova sa efektom staklene bašte. Neophodan preduslov da bi GEF odobrio sredstva je kofinansiranje, odnosno finansiranje aktivnosti koje vode ka istim ciljevima kao i projekat za koji se traži finansiranje, a koje u zbiru mora znatno da prevazilazi iznos sredstava koja se traže od GEF-a.

Različite vrste kreditnih linija obezbeđuje nemačka razvojna banka KfW za preduzeća i za druga privatna lica koja podržavaju projekte iz oblasti obnovljivih izvora energije. Projektna dokumentacija mora da pokaže da će projekat za rezultat imati smanjenje od 20 procenata u potrošnji energije i u emisijama gasova sa efektom staklene bašte.

Još jedna kreditna linija je Evropska investiciona banka (European Investment Bank) koja je 2009. godine odobrila Srbiji kredit u iznosu od 250 miliona evra. Sredstva ove kreditne linije su namenjena finansiranju infrastrukturnih projekata lokalne samouprave, kao i investicije bilo kog obima u oblasti obrazovanja, zdravstva, energetike i zaštite životne sredine.

Navedene kreditne linije namenjene su pre svega privatnim ekonomskim akterima, ali državna uprava može imati određenu ulogu u procesu njihovog kreiranja i korišćenja.

Izvor RB Kolubara

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!