Generalni direktor MOL Grupe, Zsolt Hernadi, doveo je u pitanje pravac energetske politike Evropske unije, ističući da je snažan poslovni učinak kompanije zasnovan na rafinerskim kapacitetima, logističkoj mreži i maloprodaji, a ne na zavisnosti od ruske sirove nafte.
Hernadi je kritikovao cilj Evropske komisije da se do 2027. godine prekine uvoz ruskog prirodnog gasa, ocenjujući ga kao rizičan i nedovoljno potkrepljen podacima. Naglasio je da su MOL-ove operacije daleko prevazišle oslanjanje na jeftinu rusku sirovinu, te da je snaga kompanije sada u integrisanim rafinerijskim postrojenjima, opsežnoj mreži gasovoda i skladišta, kao i širokoj downstream mreži koja zajedno obezbeđuje energetsku sigurnost za region.
Takođe je upozorio na preveliko oslanjanje na dugoročne LNG ugovore, napominjući da čak i sporazumi koji izgledaju pouzdano mogu zakazati u uslovima skučenog tržišta. Prema Hernadijevim rečima, nedavne odluke Brisela ugrožavaju energetsku stabilnost ne samo u Mađarskoj već i u celoj centralnoj Evropi, jer mere zasnovane na ideologiji mogu zanemariti praktične potrebe za sigurnošću snabdevanja.
Hernadi je istakao da MOL nastavlja strategiju diversifikacije kako bi obezbedio više ruta i izvora snabdevanja. Cilj kompanije je da garantuje stabilno i predvidivo snabdevanje energijom svojim tržištima, bez obzira na globalnu tržišnu volatilnost — ulogu koju je Hernadi opisao i kao poslovnu obavezu i kao društvenu odgovornost ključnog aktera u energetskom sektoru centralne Evrope.