Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaMađarska: Fič dodelio...

Mađarska: Fič dodelio obveznicama MVM-a rejting „BBB“

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Agencija za kreditni rejting Fič (Fitch Ratings) navodi da je dodelila obveznicama vrednosti do 60,5 milijardi forinti (173 miliona evra) najveće mađarske elektroenergetske i gasne kompanije MVM Zrt (BBB/stabilni izgledi) neobezbeđeni senior rejting u lokalnoj valuti „BBB“.

Volumen obveznica iznosiće do 55 milijardi forinti plus, a podložan je raspodeli dodatnog iznosa do 5,5 milijardi forinti na planiranoj aukciji. Obveznice nose fiksni kupon od 3,25% godišnje i imaće 10-godišnji rok otplate, sa amortizujućim planom. Deset odsto nominalne vrednosti obveznica dospevaće svake godine između 2028. i 2030. godine, a preostalih 70% dospeva 2031. godine.

Rejting obveznica je na istom nivou kao i MVM-ov dugoročna rejting izdavaoca u lokalnoj valuti (IDR), s obzirom da će će obveznice predstavljati direktne, bezuslovne i neobezbeđene obaveze MVM-a, navodi Fič.

Prihod od obveznica koristiće se za opšte korporativne svrhe. Međutim, MVM se obavezuje da neće koristiti ni jedan deo prihoda od obveznica za finansiranje operacija, tehnološkog razvoja ili proširenja kapaciteta – uključujući dodavanje bilo kakvih novih kapaciteta – elektrana na ugalj MVM-a.

Fič navodi da MVM ima snažnu tržišnu poziciji u Mađarskoj, koja obuhvata proizvodnju električne energije (62% tržišnog udela), uvoz gasa (preuzimalac u glavnom ugovoru o uvozu gasa), skladištenje gasa (65% tržišnog udela), prenos električne energije (100% tržišnog udel), distribucija električne energije i gasa (12%, odnosno 48%), kao i snabdevanje električnom energijom i gasom na veliko i malo, kao vodeća kompanija na tržištu.

Kao rezultat, MVM ima bolju integraciju i diversifikaciju poslovanja u sektoru električne energije i gasa od većine energetskih kompanija u Centralnoj Evropi.

MVM takođe ima koristi od procenjenog prosečnog udela regulisanog i kvazi-regulisanog EBITDA od 45% u periodu 2020-2023. Regulisana komponenta sadrži prenos električne energije i distribuciju električne energije i gasa, dok kvazi-regulisani doprinos pre svega dolazi iz skladištenja gasa i proizvodnje obnovljivih izvora.

Takođe, MVM je manje izložen rastućim troškovima CO2 i bolje je pozicioniran u energetskoj tranziciji od većine centralnoevropskih energetskih kompanija koje je ocenjivao Fič. To se pripisuje niskom udelu ugljenika u proizvodnom portfoliju od 3,8 GW, koju se zasniva na nuklearnoj proizvodnji (53% proizvodnih kapaciteta u 2020. godini), prirodnom gasu i drugim resursima (19%) i obnovljivim izvorima (5%), dopunjenim ugljem, biomasom i otpadom (23%).

Karbonski otisak će se dalje smanjivati nakon planiranog postepenog ukidanja uglja do 2025. godine, zamenom elektrane na ugalj Matra kombinovanom gasnom elektranom, što će biti pozitivno za poslovni profil MVM-a.

Fič napominje da strategija MVM-a predviđa širenje u Centralnoj Evropi, tako da bi do 2025. godine 25% EBITDA trebalo da bude generisano u inostranstvu. Međunarodno širenje poboljšalo bi geografsku diversifikaciju, ali takođe bi donelo rizike povezane sa izvršenjem i smanjenjem dobiti.

Krajem 2020. godine MVM je preuzeo Innogi Czech Republic, vodećeg češkog snabdevača prirodnim gasom i električnom energijom, što je bila prva velika međunarodna akvizicija kompanije.

Menadžment MVM-a cilja neto dug u odnosu na EBITDA (net-debt-to-EBITDA) do 2,5x u trenutnom poslovnom planu do 2025. godine, što je u skladu sa rejtingom „BBB“, napominje Fič. Plan je odobrila država kao jedini akcionar.

MVM je u prošlosti imao značajnu podrške države, od kojih je najnovija injekcija kapitala u 2020. godini u ukupnom iznosu od 230 milijardi forinti (0,65 milijardi evra), uglavnom vezano za preuzimanje udela u kompaniji E.ON Mađarska, akviziciju distributera električne energije EMASZ i ulaganja u distribuciju. Državna podrška, posebno u 2020. godini, poboljšala je bilans stanja MVM-a, koji bi se inače znatno pogoršao da su akvizicije u potpunosti finansirane kreditom.

Izvor: fitchratings.com

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Evropa: Cene Brent nafte, TTF gasa i CO2 dozvola pale krajem juna usled ublažavanja tenzija na Bliskom istoku

Tokom četvrte nedelje juna, cene Brent sirove nafte na fjučers tržištu su pale. U ponedeljak, 23. juna, cena je zatvorila na nivou od 71,48 dolara po barelu, što je za 7,2% niže u odnosu na poslednju sesiju prethodne nedelje....

Evropa: Cene električne energije pale krajem juna usled nižih troškova gasa i velike proizvodnje iz obnovljivih izvora

U četvrtoj nedelji juna, prosečne cene električne energije pale su u većini glavnih evropskih tržišta u poređenju sa prethodnom nedeljom. N2EX tržište Ujedinjenog Kraljevstva zabeležilo je najveći pad, od 28%. Ostala tržišta su zabeležila pad cena u rasponu od...

Evropa: Potrošnja električne energije raste na većini tržišta usled sezonskih promena i praznika

Tokom nedelje od 23. juna, potrošnja električne energije porasla je u većini glavnih evropskih tržišta u poređenju sa prethodnom nedeljom. Nemačka i Italija zabeležile su najveći rast, sa povećanjem potrošnje od 8,2%, odnosno 8,1%. Francuska je imala najmanji rast...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!