Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaKrah hrvatske energetske...

Krah hrvatske energetske politike

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Čačićev pravilnik o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača el. energije za fotonaponske elektrane prvo je ubrzao proceduru, a onda na početku godine ostavio bez posla stotine firmi koje su se nadale  poslu u tom dijelu energetike.

Dugo najavljivana energetska orijentacija nove vlade kao djelatnost gdje će otvoriti tisuće radnih mjesta sa 01.01.2013 je doživjela potpuni neuspjeh, dapače stotine novootvorenih firma ostavila bez posla. Uslijedilo je to prvi radni dan, nakon što smo mogli pročitati sa službenih stranica HROTE  da se kvota od 15 MW potrošila za 2013. godinu prije nego je godina započela. Da ne bude zabune usput je istaknuto da će svi zahtjevi biti vraćeni pošiljaocu.

Dakle svi vi koji ste napravili idejni projekt a niste dostavili zahtjev za dobivanje statusa povlaštenog proizvođača izvolite svoj projekt spremiti u ladicu za neko drugo vrijeme. Čovjek se zapita zašto bar sada te zahtjeve ne stavljaju u red čekanja za 2014. godinu kao što su to napravili za prethodnu godinu.

Kako je nastao problem

Ako ostavimo to za razmišljanje vratimo se na samu ideju razvoja energetike u nas. O razvoju energetike kod nas se dosta dugo šutjelo i vjerojatno bi tako bilo i ubuduće da nas ulazak u Evropsku uniju ne obvezuje da moramo imati 20% proizvedene energije iz obnovljivih izvora do 2020. godine. To naše ponašanje je logično budući smo zadnjih dvadeset godina uglavnom gasili proizvodna postrojenja što je rezultiralo s jedne strane oslobađanjem snage za druge potrošače koji nisu rasli po nekoj većoj godišnjoj stopi, a s druge strane nije bilo potrebno ulaziti u izgradnju postrojenja koja imaju objektivno skuplji  kWh. Veći dio vodenog potencijala je već odavno iskorišten a hidrocentrale amortizirane i proizvodni kWh iz njih je relativno nizak. Ostatak proizvedene električne energije dobivamo iz termocentrala i našeg dijela nuklearne elektrane Krško te uvoza. Kada je dobra hidrološka godina u HEP-u zadovoljno trljaju ruke, a kada je loša i proizvodnja iz vlastitih termoelektrana nije dovoljna tada se razlika namiruje skupim uvozom.

Ako znamo da je uz to HEP državna firma koja je služila uz ostalo i za pokriće različitih  stranačkih, sportskih, državnih i drugih potreba jasno je da u takvim okolnostima nema mjesta za razgovor o razvoju i obnovi već sada starih postrojenja i povećanju kapaciteta na svim naponskim nivoima.

Zašto je sada nastala jagma za ugradnju fotonaponskih ćelija potpuno je jasno budući su zadnje izmjene dobivanja statusa povlaštenog proizvođača zaista pojednostavnile proceduru i skratile rok cijele operacije na podnošljivih 60 do 100 dana, uz to i vrlo prihvatljive otkupne cijene sa ukupnim rokom povrata investicije između 4 i 5 godina daje odgovor na ovo pitanje.

Ali što sve to vrijedi kada se određena kvota prvotno 10 MW, a kasnije povećana na 15MW za integrirane solarne elektrane (to su one na kućama)  potrošila za 30 dana. Zar je tako Vlada zamislila razvoj energetike i otvaranje novih radnih mjesta. Političari nam stalno ističu da je njihov posao stvaranje uvjeta za razvoj ali nije mi jasno na kakve uvjete misle. Da li je ova i ona prethodna Vlada pokušala pitati stručne ljude što treba napraviti da se kvote povećaju na iznos koji bi stvarno garantirao razvoj. Očito se u ovom slučaju nešto zanemarilo, a to je činjenica da predviđena kvota za cijelu Hrvatsku i to za cijelu kalandarsku godinu stane na krovove objekata koje se nalaze u krugu TLM u Šibeniku.

Rješenje problema

Uzevši sve ovo u obzir jedini način da se spriječi potpuni fijasko je donošenje pravilnika po hitnom postupku o izmjeni načina određivanja kvota na način da se male solarne elektrane do 10kW ne ograničavaju kvotama, a ostale većih snaga analogno dosadašnjem tarifnom sustavu vrednuju ali sa znatno povećanim kvotama. Ovo će imati za posljedicu što će se na manjim elektranama zaposliti veliki broj projektanata, radnika a prinosi će uglavnom ostajati malim domaćinstvima u Hrvatskoj. Sa stajališta elektro mreže također je povoljnije imati puno malih dislociranih izvora nego nekoliko velikih. Povećanje ukupne instalirane snage od sunčanih elektrana izazvati će pritisak na HEP da konačno počne investirati u svoju distributivnu i prijenosnu mrežu što će za posljedicu imati konačno pokretanje investicija.

Ukoliko se ovo ne dogodi nastati će novo nezadovoljstvo svih onih koji su otvorili firme potaknuti izjavama iz vlade da se okreću energetskom sektoru, a brojna domaćinstva pogotovo ona u Dalmaciji gdje je mogućnost proizvodnje najveća ostaviti bez prihoda od proizvodnje električne energije.

Izvor Obnovljivi

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!