Energetski sektor osobito u zemljama Europske unije nastavlja ulagati u obnovljive izvore. Njemačka je i dalje članica EU-a s najvećim instaliranim vjetroenergetskim kapacitetom, a prema ‘Polugodišnjem izvještaju za 2012. godinu’ Svjetske udruge za vjetroenergiju (WWEA), slijede je Španjolska, Italija, Francuska, Velika Britanija i Portugal. Uz Tursku, Hrvatska je jedina kandidatkinja za ulazak u EU koja ima instalirane vjetroenergetske kapacitete, a od članica ih ima više od Slovenije, Slovačke, Cipra i Malte.
Godišnji instalirani kapaciteti za iskorištavanje energije vjetra u svijetu su se postupno povećavali u posljednjih 15 godina, od 472
MW u 1994, na 254 GW sredinom 2012, da bi na kraju 2012. instalirana snaga svjetskih vjetroelektrana iznosila 273 GW.
Europska udruga za vjetroenergiju (EWEA) predviđa da će, uz promjenu regulative i usmjerenje prema obnovljivim izvorima do 2020. godine, proizvodnja električne energije postati industrija koja će na globalnoj razini ostvarivati godišnji profit od 67 milijardi eura, zapošljavati 1,5 milijuna ljudi, a zamjenom tradicionalnih izvora energije obnovljivima smanjiti emisije ugljičnog dioksida za 12 mlrd. t.
Obnovljivi izvori, a time i vjetroelektrane, u Hrvatskoj su također prepoznati kao važan element u opskrbi električnom energijom
na ekološki prihvatljiv način. S druge strane, gradnja kapaciteta za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora smanjuje ovisnost Hrvatske o uvozu električne energije.
Siemens i vjetroenergetika
Od 79 vjetroagregata ukupne instalirane snage 131 MW u devet vjetroelektrana u hrvatskom elektroenergetskom sustavu, 46 MW je instalirao Siemens. U skladu s time, u prvih devet mjeseci 2012. godine Siemensove vjetroelektrane proizvele su 45% električne iz energije vjetra u Hrvatskoj.
Siemens Wind Power je još od 1980. godine usmjeren na razvoj visokokvalitetnih vjetroturbina i od prve vjetroturbine snage 22 kW, do onih raspona snage 6 MW, stvara proizvode koji pomažu u iskorištavanju energije vjetra. Zahvaljujući više od 25 godina neprestane prisutnosti u vjetroenergetskoj industriji, Siemens nudi kompetentne voditelje i inženjere te konstrukciju novih proizvoda, uz iskustvo s prethodnih turbina. Vjetroagregati sadržavaju najmodernija rješenja iz područja aerodinamike, strukturalne dinamike, razine buke i učinkovitosti. Iskustvo, tehnički ‘know how’ i entuzijazam, uz više od 9000 zaposlenih u Siemens Wind Poweru, osigurava jedinstvenu mješavinu iskustva i inovativnosti, mudrosti i vizije.
Tehnologija IntegralBlade je patentiran proces proizvodnje lopatica vjetroturbina. Pri tome se one proizvode u jednom komadu u zatvorenom procesu. Rezultat procesa je integralna lopatica bez spojeva, završena u jednom postupku. U usporedbi s tradicionalnim pristupom ostalih proizvođača, taj proces ima nekoliko prednosti. Ponajprije štedi na radnoj snazi i prostoru, a lopatica ima integralnu strukturu bez lijepljenih spojeva koji mogu predstavljati slabe točke zbog mogućnosti nastanka pukotina, ulaska vode i sličnih oštećenja (posebno u slučaju udara groma).
Nove hrvatske vjetroelektrane
Vjetroelektrane Zadar 2 i 3 sastoje se od 16 vjetroturbina i nalaze se na brdu iznad mjesta Bruška u blizini Obrovca, u Zadarskoj županiji. Ukupna snaga tih vjetroelektrana iznosi 36,8 MW, a proizvodnja oko 120 000 MW h godišnje, što je dovoljno za opskrbu više od 30 000 kućanstava ‘zelenom energijom’. O kojoj količini ‘zelene energije’ je riječ, govori usporedba da je za tu količinu
energije proizvedene u termoelektrani potrebno potrošiti oko 36 000 t kamenog ugljena, odnosno 26 000 t plina. Stoga će te vjetroelektrane time smanjiti emisiju štetnih tvari u atmosferu za oko 70 000 t CO2 godišnje.
Vjetroelektrana Zadar 2 sastoji se od osam vjetroagregata SWT-2.3-93 pojedinačne snage 2,3 MW. Promjer rotora agregata iznosi 93 m, a površina zamaha 6800 m2. Vjetroelektrana Zadar 3 se isto tako sastoji od osam vjetroagregata, ali SWT-2.3-101, no s pojedinačnom snagom također 2,3 MW. Promjer rotora tih agregata iznosi 101 m, a površina zamaha 8000 m2.
Velike brojke pojavljuju se u dimenzijama ostalih dijelova vjetroagregata. Stupovi su visoki 80 m i imaju masu od približno 132 t. Rotor ima masu 60 t, a gondola 82 t.
Od isporuke opreme do gotove vjetroelektrane
Transport dijelova za VE Zadar 2 i 3 započeo je brodovima iz Esbjerga u Danskoj do Zadra. Do Zadra su stigla četiri broda, a na svakom su se nalazila po četiri vjetroagregata. Zatim se transport do lokacije vjetroelektrana nastavio posebnim kamionima. Transport vjetroagregata zahtijeva prethodno snimanje puta i projektiranje potrebnih zahvata na dijelovima puta (proširenje ceste
ili čak razbijanje dijela stijena). Minimalna širina ceste za transport dijelova pri tome iznosi približno 5 m.
Promjer stupa vjetrotrubina na VE Zadar 2 i 3 iznosi 4 m, dok je promjer temelja za koji se učvršćuje vjetroagregat 18 m. Temelji za vjetroagregate se izrađuju na licu mjesta u obliku osmerokuta. Za njihovu izradu potrebno je 600 m3 betona. U temelje se postavlja armatura pa, kada su konačno gotovi, sami temelji imaju masu 1200 t, od čega se 30 t odnosi na armaturu, a 5 t na temeljne vijke. Pri tome je čak 160 temeljnih vijaka, minimalne duljine 1475 mm, potrebno da bi se vjetroagregat pričvrstio za temelje.
Uz dobre vremenske uvjete (brzina vjetra do 8 m/s) sastavljaju se po dva agregata tjedno. Stupovi pri transportu dolaze rastavljeni u tri dijela, a potom se sva ta tri dijela sastavljaju. Zatim se postavlja gondola, a lopatice se na zemlji spajaju s glavčinom rotora (eng. hub). Zatim se sve zajedno podiže dizalicama do gondole i s njom povezuje.
Izvor Energetika-net
