Kradu i žice pod naponom

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Balancing Energy
Supported byspot_img

Elektromreže i EPS traže izmenu krivičnog zakona zbog učestalih krađa. Krade se oprema sa dalekovoda, kablovi, čitava postrojenja

LOŠA kaznena politika glavni je razlog sve učestalijih krađa sa elektroenergetskih sistema Srbije, kažu u Elektromreži Srbije. Ukupna šteta od lopovluka sa mreže pet privrednih društava EMS-a za proteklih pet godina je veća od 74 miliona dinara! Na ovu sumu treba dodati izlazak ekipa na teren i njihov rad, što drastično uvećava gubitke. Kada se uračunaju i manjak koji lopovi ostave Elektroprivredi Srbije, ukupna šteta na strujnoj infrastrukturi sigurno premašuje sto miliona dinara.

Problem je, međutim, što krađe ugrožavaju snabdevanje svih potrošača, među kojima su škole, bolnice, vatrogasne, vodovodne stanice, železnički i telefonski saobraćaj, rudnike…, a mogu da uzrokuju i eksplozije, havarije ili da zaustave privredu.

Prema rečima stručnjaka za bezbednost u EMS-u Borislava Čornija, često su na meti namernih oštećenja elektroenergetski sistemi Srbije, od vitalnog značaja za funkcionisanje naše države. Krade se i oštećuje oprema sa dalekovodnoh stubova, dijagonale, oprema i postrojenja za prenos i distribuciju – transformatorske stanice, razvodna postrojenja, kablovi, bakarna užad i druge opreme od bakra i mesinga, uzemljivačka užad…

Zato je ovo preduzeće u saradnji sa EPS-om podnelo predlog izmene krivičnog zakona Srbije kako bi se krađa ozbiljnije tretirala i osuđivala. Kritikovan je i način regulisanja tržišta otkupa sekundarnih sirovina, gde se ne preispituje poreklo bakarnih cevi ili čeličnih profila na otkupnim mestima što utiče na povećan broj ovih krađa.

– Do namernih oštećenja dolazi najviše zbog loše kaznene politike – kaže Čornij. – Većina dela poput krađa i oštećenja naših sistema zakonski se tretira samo kao teška krađa, što ne odgovara ozbiljnim posledicama koje ova krivična dela imaju na ukupan elektroenergetski sistem. Lopovluk ugrožava velike potrošače, poput NIS-a, koji se direktno napajaju strujom sa naše mreže. Prekid napajanja električnom energijom njihovih postrojenja može dovesti i do ekološke katastrofe.

Nedavno je zbog krađe dijagonala sa dalekovoda došlo do rušenja dalekovodnih stubova u Pančevu, a pre toga na pravcu Šid – Martinovci ili Sokobanja – Aleksinac kada su pala četiri dalekovodna stuba. Kako naš sagovornik kaže, praksa u EU je da se ovakva dela osuđuju na osnovu ugrožavanja elektroenergetskog sistema, pa je samim tim trend krađa i oštećenja kod njih mnogo manji nego u Srbiji.

– Na meti nisu samo naša i EPS-ova postrojenja, već i Rudarsko-topioničarski basen Bor, kada je zbog krađe kablova bio ugrožen život 55 rudara i 14 srednjoškolaca – kaže Čornij. – Bolje regulisanje otkupa sekundarnih sirovina, strože kažnjavanje svih oni koji učestvuju u krađama bakarnih kablova, uzemljenja i čeličnih stubova sa dalekovoda bi doprineli manjim rizicima po ljudske živote i boljoj efikasnosti elektroenergetskog sistema.

PRIJAVITE SUMNJIVO

Ekonomska situacija u zemljama u okruženju je pokazatelj da je i u susednim zemljama ova vrsta kriminala u porastu – kaže Čornij.

– Sam sistem prijavljivanja ovakvih dela je takođe na mnogo većem stepenu u EU nego što je to kod nas, pa ovom prilikom želimo da apelujemo na građanstvo da nam na vreme prijavljuju oštećenja i krađe naše opreme jer će na taj način pomoći očuvanju redovnog snabdevanja električnom energijom svih naših koristnika a pre svega bolnica, obdaništa, privrednih subjekta…

Izvor Novosti

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

SEEPEX najskuplji u regionu, Srbija iznad 228 evra/MWh

Tržišta električne energije u Jugoistočnoj Evropi ostala su pod značajnim cenovnim pritiskom za isporuku 13. oktobra, pri čemu je Srbija zabeležila najvišu cenu električne energije na dan unapred među posmatranim regionalnim tržištima. Istovremeno, povećanje cenovne razlike između Mađarske i...

Rumunija preispituje SMR u Doiceștiju zbog nerešenih uslova

Nuclearelectrica ponovo razmatra budućnost projekta malog modularnog nuklearnog reaktora (SMR) u Doiceștiju, nakon interne analize u kojoj je utvrđeno da je više od 80% uslova iz investicione odluke iz februara 2026. godine ostalo nerešeno. Preispitivanje se odnosi na više...

Crna Gora odobrila 40 miliona evra za mrežu vetroelektrana Sinjajevina ukupno 488 MW

Crnogorski operator prenosnog sistema CGES odobrio je aranžman vredan približno 40 miliona evra za izgradnju visokonaponske infrastrukture namenjene povezivanju dve vetroelektrane ukupne snage 488 MW. Aranžman se odnosi na unapređenje realizacije jednog od većih planiranih projekata obnovljivih izvora energije...
Supported byClarion Owners Engineers