Supported byspot_img

Srbija: Za projekat Jadar...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje...

Srbija: Za “zeleni dogovor”...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa...
HomeRudarstvoKanada pokreće istraživački...

Kanada pokreće istraživački fond od 40 miliona dolara za kritične minerale

Supported byspot_img
Supported byspot_img

Kanadska vlada želi da postane nulto neto nacija do 2050. godine i nastavlja da finansira nove tehnologije koje koriste kritične minerale s obzirom na njihovu upotrebu u zelenim, niskougljeničnim tehnologijama kao što su baterije i solarni paneli.

Ovog puta ulaže 40 miliona dolara za podršku razvoju tehnologije i pilot demonstracionih projekata koji razvijaju kritične lance vrednosti minerala.

Ministar prirodnih resursa Jonathan Wilkinson predstavio je u utorak drugi poziv za podnošenje predloga za Program razvoja i demonstracije istraživanja kritičnih minerala (CMRDD).

Cilj je saradnja sa uspešnim aplikantima na promovisanju ekološki prihvatljivih i efikasnih metoda proizvodnje i prerade kritičnih minerala. Takođe ima za cilj da podstakne kontinuirano ulaganje u kritične lance vrednosti minerala, obezbeđujući njihovu održivost i dugoročni rast.

„Od istraživanja i ekstrakcije do napredne proizvodnje do prerade i reciklaže, ulažemo u celom lancu vrednosti“, rekao je Wilkinson u izjavi.

Pilot postrojenja i demonstracioni projekti koji pokazuju nivoe tehnološke spremnosti (TRL) od 6-8 ispunjavaju uslove za finansiranje do 5 miliona dolara po projektu. Ovi projekti imaju za cilj unapređenje tehnologija za proizvodnju esencijalnih kritičnih minerala, podržavajući ulazne sirovine potrebne za prioritetne lance vrednosti u Kanadi.

Prioritetni sektori uključuju čiste tehnologije, naprednu proizvodnju, informacione i komunikacione tehnologije i poluprovodnike.

Da bi se prijavili, zainteresovani mogu da podnesu svoje prijave putem interneta. Rok za predaju je 16 časova, po istočno-evropskom vremenu, 29. septembra 2023.

Kanada, sa svojim bogatim mineralnim resursima, spremna je da iskoristi rastuću globalnu potražnju za kritičnim mineralima, koji su neophodni za prelazak na niskougljeničnu, zelenu i digitalnu ekonomiju.

Najnovija runda finansiranja ima za cilj da se pozabave prazninama u lancu vrednosti kritičnih minerala premeštanjem projekata sa prekomercijalne faze na demonstraciju, usvajanje i integraciju u domaće i međunarodne lance vrednosti.

Oni će imati za cilj da poboljšaju ekonomičnost kapitala i poslovanja, omoguće efikasnu ekstrakciju iz nekonvencionalnih izvora, razviju inovativne metode prerade minerala i smanje potrošnju energije i emisije ugljenika. Oni će takođe promovisati optimizaciju resursa i smanjenje otpada kroz principe cirkularne ekonomije.

Kao deo prve kanadske strategije za kritične minerale, budžet za 2022. predložio je podršku u iznosu do 3,8 milijardi dolara tokom šest godina.

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

EU: EK pripremila listu prioritetnih projekata za razvoj elektromreža

Europska komisija izradila je plan za poticanje ulaganja u električne mreže, priloživši popis od 68 projekata sa statusom prioriteta koji osigurava kraći postupak pribavljanja dozvola i financijsku podršku EU, pokazuje nacrt dokumenta. Prema procjenama EU-a, Europa mora u ovom desetljeću...

Hrvatska: EBRD i PBZ odobrile zajam od 21 milion evra kompaniji ENCRO

Evropska banka za obnovu i razvoj i Privredna banka Zagreb obezbedile su po 10,6 miliona evra hrvatskoj kompaniji za razvoj obnovljivih izvora energije ENCRO za finansiranje izgradnje solarnih elektrana snage 30 MW. Ovo je prvi solarni projekat EBRD-a u Hrvatskoj...

Srbija: Litijum – nekad i sad

Naši veliki „eksperti” za litijum, treba građanima Srbije, onima koji ne spadaju u 294.907 „eksperata” za litijum, da objasne kako je litijum od najbezopasnijeg i najkorisnijeg elementa periodnog sistema 2004. godine, postao najopasniji i najštetniji element periodnog sistema 2020‒2021...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!