Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...

Još se ne zna hoće li Srbija i RS graditi hidroelektrane

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Dok se ne riješi pitanje da li će zemlje regiona graditi hidroelektrane, važno je da se crnogorski zakoni do kraja poštuju kako ne bi ugrozili životnu sredinu, poručili su iz nevladine organizacije Green Home i Agencije za zaštitu životne sredine.

“Istraživanje, od koga se očekuje da pokaže da li Crna Gora ima naftu i gas, biće najveći izazov u budućnosti”, navode iz Agencije za zaštitu životne sredine i Green Home-a.

Iz Green Homa poručuju da je važno da se planski dokumenti do kraja ispoštuju kako bi se negativni uticaje potencijalne gradnje hidroenergetskih objekata ublažili.

“Neophodno je  posebno razmatrati alternative na projektnom nivou i temeljna procjena uticaja različitih alternativa na životnu sredinu i društvo. Potrebno je učiniti dostupnim jasne informacije o svim troškovima i koristima od datog hidroenergetskog projekta “, kazala je koordinatorka programa za životnu sredinu u Green Home-u Nataša Kovačević.

Još se ne zna da li će Srbija i Republika Srpska graditi hidroelektrane na svom području. Nejasno je, kako ističe direktorica Agencije za zaštitu životne sredine Daliborka Pejović, da li su te zemlje potpisnice Espo konvencije. Ukoliko nijesu, Crna Gora neće imati pravo žalbe.

“Ukoliko jesu onda treba tražiti i međunarodnu zaštitu, jer se ne smije dozvoliti da crnogorski građani trpe posljedice i budu kolateralna šteta razvojnih planova nekih drugih država”, dodala je ona.

Kovačević ipak napominje da je iz svih dokumenata jasno da su dvije države potpisnice konvencije.

“Prema našim saznanjima, u njihovim dokumentima oni se pozivaju na Espo konvenciju, pa se pretpostavlja da su je potpisali. Jasno je da komunikacije nijesu rađene adekvatno između nadležnih institucija i osoba zaduženih za tu konvenciju”, tvrdi ona.

Crna Gora se priprema za veliki izazov-istraživanje nafte i gasa na primorju. Pejović napominje da je taj projekat je na samom početku.

“U Ministarstvu ekonomije razmatraju raspisivanje tendera za izradu strateške procjene uticaja na životnu sredinu. Kada dokumentacija bude završena znaće se djelovi teritorijalnih voda u okviru kojih će se raditi istraživanja.”

Iz Green Homa i Agencije za zaštitu životne sredine poručuju da se pitanje žaštite životne sredine tiče i građana. Kako navode, za sada mali broj aktivno učestvuje u donošenju odluka, što nije praksa zemalja Evropske unije EU.

Izvor Cdm

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!