Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaJavni sektor mora...

Javni sektor mora da plaća svoje

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Beograd — Počinje kontrola redovnosti izmirenja obaveza javnog sektora, ali se mnoge institucije još nisu prijavile, pišu Novosti.

Ministarstvo finansija obustaviće plaćanja korisnicima koji se nisu registrovali.

Prvi rok javnom sektoru za podmirivanje računa privredi, po zakonu o redovnosti plaćanja, ističe u četvrtak. Sa 15. majem prolazi i vreme u kome su svi budžetski korisnici, direktni i indirektni, morali da se prijave u registar Uprave za trezor, kako bi Ministarstvo finansija moglo da kontroliše da li svoje račune na vreme namiruju. To, međutim, do sada nije učinila 41 institucija. Ministar Mlađan Dinkić dao je nalog da im se stopiraju svi transferi iz republičke kase, sve dok ne počnu redovno da obaveštavaju državu o svim preuzetim obavezama i plaćanjima.

Kako nezvanično saznajemo, među korisnicima koji se klone registra su škole, domovi zdravlja, javna preduzeća…

“Ministarstvo je zaduženo za sprovođenje zakona o rokovima izmirenja novčanih obaveza u komercijalnim transakcijama i imamo problema”, rekao je u utorak ministar Dinkić.

“Zakon je stupio na snagu 31. marta i mi treba da kontrolišemo sve budžetske korisnike, direktne i indirektne. Da bismo mogli da ih kontrolišemo, moramo da imamo njihovu evidenciju. Dobar deo korisnika, međutim, još se nije prijavio i registrovao u sistem. Zato sam dao nalog da im se obustave sva plaćanja iz budžeta dok se ne prijave.”

Zakon predviđa da javni sektor privatnom naručenu robu i usluge plaća u roku od 45 dana. Privreda međusobno može da ugovora rok od 60 dana. Nova dinamika, međutim, važi samo za ugovore sklopljene posle 31. marta. Godinama gomilani dugovi uglavnom nisu rešeni.

“Za građevinske firme bi bio spas da im se vrate stara potraživanja”, kaže Goran Rodić, stručnjak u oblasti građevinarstva.

“Ovi rokovi važe za nove ugovore i poslove, ali njih je sve manje.”

Poslodavci poručuju da će efekte zakona o redovnosti plaćanja videti tek za nekoliko meseci.

“Pošto važe samo za nove ugovore, zakon i ne može da važi retroaktivno, koliko se rokovi poštuju, videćemo tek tokom leta i jeseni”, smatra Dragoljub Rajić, direktor Unije poslodavaca.

“Do tada će se pokazati kako funkcioniše kontrola. Najveći je problem do sada bio na lokalnom nivou. Verujem da se zato mnogi korisnici nisu ni javili Upravi za trezor, jer bi morali da dostave i podatke o dugovanjima.”

Državna revizorska institucija upozorava da korisnici javnih sredstava u Srbiji nisu dovoljno razvili sistem interne revizije. Revizori su lane kontrolisali kako ovaj sistem funkciniše na osnovu 144 izveštaja, ali se u čak 119 nisu uverili da su institucije razvile unutrašnju proveru.

“Kontrolisali smo 55 subjekata koji imaju obavezu da uspostave unutrašnju kontrolu “, rekao je u utorak Radoslav Sretenović, predsednik DRI, na okruglom stolu o koristima sistema finansijske kontrole.

“Utvrdili smo da je 17 uradilo internu reviziju, a 38 njih nije. Ona je neophodna kako bi se javna sredstva trošila ekonomično, efikasno i u skladu sa propisima.”

Izvor B92

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Slovenija: Nuklearna elektrana Krško premašila planiranu proizvodnju u aprilu 2025. uz punu operativnu pouzdanost

U aprilu 2025. godine, nuklearna elektrana Krško, koju zajednički poseduju Slovenija i Hrvatska, proizvela je 503.994 MWh neto električne energije, što je za 0,8 odsto više od planiranog proizvodnog nivoa od 500.000 MWh. Prošlog aprila elektrana je imala ceo mesec...

Srbija: Rosatom nudi sveobuhvatna nuklearna rešenja za jačanje energetske nezavisnosti

Rosatom je izrazio spremnost da ponudi Srbiji niz projekata nuklearnih elektrana, uključujući opcije male i velike snage, izjavila je Marija Deurić, direktorka kancelarije ruske državne korporacije u Srbiji. Govoreći na međunarodnom naučnom forumu „Energetska tranzicija Zapadnog Balkana“ održanom u Beogradu,...

Srbija: Akumulaciona hidroelektrana Bistrica napreduje kao strateški energetski projekat

Predstavnici državne elektroprivrede Srbije (EPS), lokalnih vlasti i nevladinih organizacija održali su prezentaciju u Novoj Varoši o izgradnji akumulacione hidroelektrane Bistrica. Aleksandar Jakovljević, izvršni direktor za investicije i razvoj u EPS-u, istakao je značaj projekta Bistrica, nazvavši ga najvažnijim aktuelnim...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!