Od aprila iduće godine i zvanično će početi da radi rudnik zlata Čoka Marin, u ataru majdanpečkog sela Jasikova, u Homolju, jedan od najzlatonosnijih u svetu. Posle tri decenije istraživanja, konačno je utvrđen metod eksploatacije u naredne tri i po godine i o tome su, na Preobraženje, svečano, na licu mesta, obavešteni novinari. Potvrđeno je, što se i ranije znalo, da u ovom nevelikom rudokopu ima oko hiljadu kilograma zlata, oko 5.000 kilograma srebra , više od 4.000 tona bakra i znatno manje olova i cinka.
I što se nije znalo, konačno je saopšteno: prepuna zlata (ima ga u proseku oko 14 grama u toni) ova polimetalična ruda neće se topiti u borskoj topionici bakra, kao što je pokušavano, već u specijalizovanoj topionici u Kazahstanu. Zbog velike količine pratećih otrovnih sastojaka, koji bi sigurno ugrozili zdravlje ljudi. To je i zvanični stav poslovodstva Borskog kombinata bakra, u čijem sastavu su i majdanpečki rudokopi. Zato što radnici i i stanovništvo moraju biti zaštićeni od enormnih količina vrlo otrovnog arsena i ne manje otrovne žive i kadmijuma. Zlato, istina ima sada rekordnu cenu na svetskom tržištu od od 50.000 dolara za kilogram, ali zdravlje je preče. Da se ne ponovi 2003. godina kada je otrovni koncentrat polimetalične rude iz Čoka Marina prošao (neodgovorno) kroz borsku topionicu (pomešan sa „normalnim“ koncentratom iz ostalih rudokopa) i kada su Borani, te godine, bili „zatrpani“ sa 200 tona otrovnog arsena.
– Nikada se to više ne sme dogoditi – bio je kategoričan pred novinarima, ispred potkopa „Sveti Sava“ novog rudnika, Blagoje Spaskovski, generalni direktor Borskog kombinata bakra. – U Čoka Marinu i oko njega biće primenjeni, apsolutno, svi ekološki nadzori i javnost o svemu mora biti obaveštena. Čoka Marin jeste redak svetski dragulj, ali nama otrovno zlato nije potrebno. Ako su vodeći ljudi u borskom kombinatu pre osam godina, u vreme velike krize, i podlegli iskušenju da zlato tope sa otrovima, danas moramo voditi računa o ekologiji. I zbog toga što sada bolje poslujemo i što i zlato i bakar imaju rekordnu cenu.
Novinarima je o ekološkim aspektima eksploatacije i prerade polimetalične rude iz rudnika zlata u Čoka Marinu govorila i dr Snežana Šerbula, profesor na Tehničkom fakultetu u Boru, ekspert u ovoj oblasti. Apsolutno je ubeđena da neće biti ugroženi ni rudari Čoka Marina, ni žitelji sela Jasikove, ni floteri i stanovnici Majdanpeka. Biće primenjeni svi propisi i svi savremeni vidovi zaštite. I posebno je, veli, dobro što je odlučeno da se koncentrat topi u specijalizovanoj topionici u Kazahstanu.
Direktor majdanpečkog Rudnika bakra Svetomir Mustecić rekao je novinarima da će zlato iz Čoka Marina pomoći preporodu majdanpečkog rudarstva. Procenjeno je da do sada ispitano rudno ležište , sa svim svojim korisnim metalima, vredi oko 90 miliona dolara i da se na tržištu može ostvariti čista dobit od 50 miliona dolara. To će dobro doći da se u naredne tri godine za eksploataciju pripremi veliko zapušteno majdanpečko rudno ležište bakra „Južni revir“.
Prošlogodišnja minimalna proizvodnja od oko 5 000 tona bakra može se, uz pomoć zlata iz Čoka Marina, ubrzo uvećati za pet puta. Ne moraju se, dakle, uzimati skupi bankarski krediti.
Biće više i zlata i bakra za prodaju po rekordno visokim cenama na svetskom tržištu. Majdanpek ima overenu rezervu od 680 miliona tona rudesa 1.840.000 tona katodnog bakra. Biće posla za rudare u naredne dve decenije, a od prodaje metala na svetskom tržištu rudnik će moći da zaradi najmanjemilijardu i tri stotine miliona evra.
Biće para i za temeljnija geološka istraživanja okoline Majdanpeka. Naravno, i okoline zlatonosnog Čoka Marina. Procenjeno je već da u neposrednoj okolini, na nešto većoj dubini, zlata ima i nekoliko puta više nego što je istraženo i overeno.
Na Preobraženje rudare Čoka Marina, poslovodstva Bora i Majdanpeka i njihove goste novinare dostojno su ugostili seljani Jasikove. Očekujući da će se i njima njihov Čoka Marin pozlatiti.
Izvor politika.rs