Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaInvesticije u vetroparkove...

Investicije u vetroparkove mogu da dostignu 700 miliona evra

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Srbija može da privuče oko 700 miliona evra investicija samo izgradnjom vetroparkova u naredne tri godine, pod uslovom da Vlada ne smanji fid-in tarife koje trenutno iznose 9,5 evrocenti po kilovat-satu.

Investitori rade u Srbiji na razvoju svojih projekata već nekoliko godina i, ukoliko se usvoje fid-in tarife sa kojima je moguće finansirati ove projekte, gradnja može početi već sledeće godine.

Da su na pomolu značajne investicije u vetroparkove ukoliko Vlada Srbije ne smanji ovu vrstu podsticaja, govori i to što, primera radi, Srpsko udruženje za energiju vetra čije su članice Continental Wind Serbia (CWS), MK Fintel Wind, Energowind, Electrawinds i WindVision, želi da investira do 1,5 milijardi evra u sledećih pet-šest godina u vetroparkove instalisane snage od preko 1.000 W.

Pri tome, 450 MW struje dobijene iz vetra, koliki je trenutni limit određen od strane Vlade Srbije, uvećao bi račune za struju za minimalnih 2 – 2,25 odsto i to veoma postepeno u periodu od 2015. do 2017. godine, a do 2017. godinecena struje će svakako biti značajno veća zbog evropske direktive o zatvaranju elektrana na ugalj i njihovom zamenom modernim elektranama baziranim na čistijoj proizvodnji.

Tada bi u suštini „dodatni“ trošak vetra sasvim izvesno bio nula što se tiče cene struje za potrošače.

Srbija bi u narednih četiri-pet godina mogla 10 odsto svoje energije da dobija iz vetra. Zemlje kao što je Danska već oko 30 odsto svoje energije proizvode iz vetra, a do 2020. godine imaju plan da polovina ukupne energije dolazi iz vetra.

Izvor Blic

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Hrvatska pokreće probni rad nove male hidroelektrane mHE Otočac sa inovativnom potopljenom hidro jedinicom

Početkom oktobra, Administrativni odeljak za građevinarstvo, zaštitu životne sredine i prirode, i komunalne usluge Županije Lika-Senj primio je obaveštenje o početku probnog rada najnovije male hidroelektrane u Hrvatskoj, MHE Otočac. Postrojenje se nalazi na izlazu iz podzemnog tunela koji...

Bosna i Hercegovina: HEP Višegrad povećao proizvodnju električne energije za 16,5% u septembru 2025.

Kćerka kompanija elektroprivrede ERS, „Hidroelektrane na Drini“, koja upravlja hidroelektranom Višegrad, saopštila je da je postrojenje u septembru 2025. godine proizvelo 28,88 GWh električne energije. To predstavlja povećanje od 16,5 odsto u odnosu na prethodni mesec, kada je proizvodnja...

Crna Gora: Računi za električnu energiju domaćinstava pali 28% u septembru 2025, potrošnja opala skoro 27% u odnosu na avgust

U septembru 2025. godine, prosečan račun za električnu energiju domaćinstava u Crnoj Gori iznosio je 28,51 €, što predstavlja smanjenje od 27,7% u odnosu na avgust (39,45 €) i 2,8% u poređenju sa septembrom 2024. godine (29,32 €). Najniži...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!