Liberalizacija tržišta električne energije može „Elektroprivredi Srbije“ da donese velike koristi, ali da bi se to zaista i dogodilo, potrebno je stvoriti likvidno tržišno okruženje, koje će podsticati investiranje u izgradnju novih proizvodnih kapaciteta i garantovati vladavinu zakona, pre svega u poštovanju ugovornih obaveza o kupo-prodaji električne energije krajnjim kupcima na domaćem tržištu. Ovo je za list “kWh” rekao mr Dragan Vlaisavljević, direktor Direkcije EPS-a za trgovinu električnom energijom, govoreći o karakteristikama domaćeg okruženja i merama neophodnim da se ono unapređuje, ne samo u Srbiji nego i u regionu. Vlaisavljević je objasnio da EPS nije obavezan da liberalizuje tržište, ali da jeste dužan da iskoristi nova zakonska rešenja i značajniji deo svoje robe plasira po tržišnim cenama već od 1. januara predstojeće godine, tačnije čim veliki kupci izađu iz tarifnog sistema sa regulisanim cenama.
Istakavši da zemlje u razvoju koje su lošije prošle u tranziciji, kao što je i Srbija, danas imaju podinvestirani energetski sektor, sa manjkom kapaciteta i velikom potrošnjom električne energije, Vlaisavljević je kazao da je potrebno stvoriti odgovarajuće uslove i podići ukupan nivo poslovanja u elektroenergetici da bi se otvorio put za priliv stranih investicija.
– Tokom protekle gotovo tri decenije EPS je gubio svoj investicioni kapacitet, velikim delom i zbog sve izraženije finansijske nediscipline. Svih tih godina EPS je proizvodio, u prošloj deceniji i rekordne količine električne energije, sve to uredno plasirao tarifnim kupcima, ali nije uspevao u celosti da naplati svoja potraživanja. To je, uz nisku regulisanu cenu struje, bio i ostao snažan ograničavajući faktor razvoja EPS-a. A snažan je onoliko koliko su snažni pritisci da se veliki dužnici ne isključuju sa mreže, što je u tržišnoj ekonomiji nezamislivo – kazao je Vlaisavljević i dodao da bi se sa izgradnjom novih kapaciteta obezbeđivala sigurnost snabdevanja u Srbiji, ali i stvarali tržišni viškovi električne energije, koji bi se plasirali u ceo region jugoistočne Evrope.
Vlaisavljević je takođe govorio o manama dosadašnjih strategija razvoja energetike, koje se očitavaju u disparitetu cena energenata, kao i o potrebi da se napravi sinergija svih energetskih sektora, a ne prosti zbir njihovih strategija razvoja, koje mogu da budu i izraz međusobno suprotstavljenih interesa. On je istakao da kod otvaranja tržišta električne energije mora da se zna mera koliko liberalizacije, a koliko regulacije.
Izvor: Kwh magazin