Gornji horizonti prijete delti Neretve i Hutovom blatu, HE na Morači ugrožavaju Skadarsko jezero.Svjetski fond za zaštitu prirode (WWF) upozorio je da će planirana izgradnja više od 500 novih hidroelektrana u regiji Dinarskog luka, koja se proteže na oko 100.000 km2 na prostoru između Slovenije i Albanije, ugroziti bogatu biološku raznolikost zapadnog Balkana i, kako ističu, nekoliko iznimno vrijednih prirodnih područja, kao što su Park prirode Hutovo blato u Bosni i Hercegovini, delta Neretve u Hrvatskoj, rijeke Morača i Tara u Crnoj Gori, a time i Skadarsko jezero, najveće jezero na Balkanskom poluotoku, na granici između Crne Gore i Albanije, izvještava novinar agencije Anadolija. Zato je WWF-ov Mediteranski program sa sjedištem u Rimu pokrenuo inicijativu za održivu hidroenergiju u Dinarskom luku kroz koju želi zaštiti najvažnija močvarna staništa, jezera i rijeke Dinarskog luka. Ovi prirodni resursi, tvrde u WWF, zbog svoje bogate biološke raznolikosti spadaju u 200 najvažnijih ekoregija u svijetu. To je “centar biološke raznolikosti u Europi” s velikim brojem endemskih vrsta riba i gmazova.
Prema riječima Bojan Stojanovića iz sektora za pitanje voda WWF-a, iako su formalno pod zaštitom, različiti pritisci od manjka vode, hidroenergetskih zahvata, onečišćenja, krivolova, manjka financija i lošeg upravljanja, doveli su u pitanje njihov dugoročni opstanak. Irma Popović-Dujmović iz WWF-ovog Mediteranskog programa istaknula je da mediteranske močvare kao što su Hutovo blato, delta Neretva te Skadarsko jezero predstavljaju “srce života u Dinarskom luku” te pružaju idealne uvjete za brojne životinjske i biljne vrste koje ondje žive ili prezimljavaju. Podsjećaju da je šira regija delte Neretve, koja obuhvaća Hutovo blato u BiH i deltu Neretve u Hrvatskoj, dom za 150 vrsta riba, od kojih je čak devet endemskih, a u cijelom ovom području dosad je identificirano najmanje 300 vrsta ptica. Močvare su ključne i za ptice selice, koje se tu zaustavljaju u vrijeme migracija kako bi se odmorile i nahranile.
“Razvojem hidroenergije na rijekama Neretvi i Trebišnjici u ’60-tim godinama prošlog stoljeća i izgradnjom 11 hidroelektrana došlo je do drastičnih promjena u slivu rijeke Neretve. Park prirode Hutovo Blato, močvarno područje od iznimne vrijednosti u BiH, zaštićeno s Ramsarskom konvencijom, već je pod velikim je pritiskom zbog nedostatka vode zbog postojećeg sistema hidroelektrana u slivu Neretve i Trebišnjice i preusmjeravanja vode. Tako je danas očuvana samo jedna trećina njegove izvorne površine, dok će projektom “Gornji Horizonti” s četiri nove hidroelektrane biti preusmjerene dodatne količine vode iz sliva Neretve i Trebišnjice prema Dubrovniku i tamošnjoj hidroelektrani”, podsjeća Stojanović. Problematično je što projekt “Gornji Horizonti” ne predviđa mjere za osiguranje dovoljne količine vode za različite korisnike u donjem toku. “Posljedica bi moglo biti dodatno zaslanjenje delte i potpuni nestanak poljoprivredne proizvodnje u regiji, ali i presušivanje močvara i jednog od najvećih staništa ptica selica na Balkanu – Parka prirode Hutovo Blato”, upozorio je Zoran Mateljak.
Iz WWF navode da u Crnoj Gori postoji veliki politički pritisak kako bi bila izgrađena hidroelektrana na Morači, najznačajnijoj rijeci u toj zemlji poslije Tare i jednoj od nekoliko preostalih slobodno tekućih rijeka u Europi. Morača je, podsjećaju, i najveća pritoka Skadarskog jezera, najvećeg jezera na Balkanu i jednog od posljednjih močvarnih staništa na Jadranskoj obali u kojem godišnje prezimljava i do 150 tisuća migracijskih ptica. “Hidrocentrale na Morači baziraju se na planovima starim 40 godina koji, ako se realiziraju u trenutnom obliku, mogu dovesti prirodu, ljude i ekonomiju pod ozbiljan rizik. Izgradnjom vodnih akumulacija ozbiljno bi ugrozili lokalne ljude, poplavili vrstu značajnih kulturno-historijskih spomenika te ugrozili biosferu Skadarskog jezera, koje dobiva 60% vodenog kapaciteta od strane Morače”, naglasila je Nataša Kovačević iz organizacije Green Home, Crna Gora, te dodala: “I lokalna ribarska industrija dobila bi težak udarac, po našim izračunima čak 1,5 milijuna eura godišnje zbog manjeg ulova, a upitna je i sama isplativost hidrocentrala, što je pokazao i rezultat tendera prošle godine, na koji se nije prijavio nijedan investitor.”
Usprkos procesu približavanja standardima Europske unije, u WWF-u ističu da je proizvodnja energije na Balkanu u stvarnosti daleko od održive i transparentne. “Postoje dobri primjeri koje možemo slijediti kako bi spriječiti dodatnu štetu koju bi loše planirani hidroenergetski projekti nanijeli najznačajnijim slatkovodnim ekosustavima u regiji Dinarskog luka. Poštovanje Europskih direktiva, uvažavanje znanstvenih saznanja i implementiranje modernih pristupa održive hidroenergije znatno bi smanjilo negativne utjecaje hidroenergije a u isto vrijeme omogućilo očuvanje ovog iznimnog europskog prirodnog nasljeđa”, zaključio je Bojan Stojanovic.
Izvor Energetika-net
