Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaHrvatska:Pozadina posjeta Angele...

Hrvatska:Pozadina posjeta Angele Merkel Hrvatska nova energetska sila!?

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Evropska unija želi da Hrvatska ubrza gradnju LNG terminala u Omišlju na Krku i spremna joj je u tome pomoći. To je, kako javljaju hrvatski mediji, glavna poruka koju je hrvatskom predsjedniku Ivi Josipoviću i njegovim suradnicima, s kojima se u utorak sastao u Dubrovniku, prenio povjerenik Evropske komisije za energetiku Guenther Oettinger.

“Oettinger nam je prenio apsolutnu podršku EU u gradnji LNG-a. To će Hrvatsku znatno bolje pozicionirati na energetskoj karti Europe”, kazao je jedan od sugovornika, dobro upućen u sadržaj razgovora s Oettingerom.

“Od nas se očekuje da radimo brzo, da predlažemo projekte i da ih brzo provedemo u djelo”, dodaje ovaj izvor i podsjeća da je EU terminal za ukapljeni plin na Krku već uvrstio na popis važnih projekata. Slične poruke u posljednje vrijeme stižu i iz SAD-a.

Interes Zapada je, sada je to već i jasno definirano, gradnja plinovoda koji će povezati dva LNG terminala – onaj u Omišlju s onim u Swinoujscieu na poljskoj obali Baltika. Time će se stvoriti transverzala Omišalj – Swinoujscie, koja bi Evropu trebala učiniti manje ovisnom o ruskom plinu, a time i o ruskoj politici.

Načelnu podršku ubrzanju gradnje LNG terminala na Krku navodno je  dala i njemačka kancelarka Angela Merkel, koja se u utorak u Dubrovniku susrela s predsjednicima osam država regije, okupljenih u Brdo-Brijuni procesu.

No, u zajedničkim zaključcima sa sastanka šefova država regije s njemačkom kancelarkom, koji je održan u Kneževu dvoru, samo šturo stoji kako će sudionici sastanka “podržati regionalne projekte usmjerene na otvaranje Južnog plinskog koridora u cilju diverzificiranja energetske opskrbe prirodnim plinom i povećanja energetske sigurnosti regije.

“U tom smislu, priznajemo plinovod IAP-TAP i Južni tok u skladu s energetskom politikom EU”, kratko se zaključuje.

IAP-TAP plinovod polazi iz Azerbejdžana, ide preko preko Turske i Grčke, te se u Albaniji račva u dva smjera-jedan smjer ide prema državama Balkana, među kojim je i BiH, a drugi po dnu Jadranskog mora prema Italiji.

Južni tok se proteže iz Rusije preko terotorijalnih voda Turske na Crnom moru, zabilazeći Ukrajinu, i preko Bugarske, Srbije i Mađarske stiže do tržišta Zapadne Evrope. Projekat Južni tok mora se uskladiti s energetskom politikom EU, koja, pored ostalog, podrazumijeva da isporučilac plina ne može istovremeneo biti i distributer plina.

Izvor Slobodna Bosna

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!