Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaHrvatska:MINGO-Uskoro slobodno formiranje...

Hrvatska:MINGO-Uskoro slobodno formiranje cijena derivata?

Supported byClarion Energy opengraph
Supported byspot_img

Cijene naftnih derivata u Hrvatskoj uskoro bi se mogle slobodno formirati, jer su se otvaranjem tržišta i pojavom više tvrtki na tržištu naftnih derivata stekli uvjeti za ukidanje Pravilnika o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata, smatraju u Ministarstvu gospodarstva koje je otvorilo savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o prijedlogu novog zakona o tržištu naftnih derivata.Ministarstvo je nacrt prijedloga tog zakona objavilo na svojim internet stranicama, a savjetovanje sa zainteresiranom javnošću traje od 7. do 21. studenoga.

Kao najvažnije novosti zakonskog prijedloga iz Ministarstva ističu uređenje pravnog statusa Hrvatske agencije za naftu i naftne derivate, s obzirom da je u svibnju ove godine, s rebalansom proračuna, ta agencija uvrštena u proračun Ministarstva gospodarstva, kao proračunski korisnik koje svoje poslovanje vodi preko državne riznice.

Novim se zakonom o tržištu nafte određuje obveza formiranja obveznih i operativnih zaliha naftnih derivata i djelovanje u slučajevima izvanrednog poremećaja opskrbe tržišta naftom i naftnim derivatima.

Također, novi zakon ne predviđa donošenje Pravilnika o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata. Naime, kako objašnjavaju u Ministarstvu, u državama članicama EU cijene naftnih derivata se formiraju prema tržišnom principu.

“S obzirom na otvaranje tržišta u Republici Hrvatskoj i pojavu više energetskih subjekata na tržištu naftnih derivata stekli su se uvjeti za ukidanje Pravilnika o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata. Prijedlogom novog zakona predviđeno da se cijena naftnih derivata formira slobodno”, ističe pomoćnica ministra gospodarstva Jelena Zrinski Berger.

Kao posljedicu toga, očekuje zdravu tržišnu konkurenciju među distributerima naftnih derivata te ističe da se na taj način potiču investicije i ulaganja u maloprodaju naftnim derivatima.

“Dugoročno očekujemo povoljne utjecaje na formiranje cijena naftnih derivata sukladno pozitivnoj praksi ostalih zemlja Europske unije”, kaže Zrinski Berger.

Naglašava kako je i prijedlogom novog zakona predviđeno da Vlada RH može, u cilju zaštite potrošača, regulacije tržišta ili drugih opravdanih razloga, propisati najvišu razinu cijena za pojedine naftne derivate, za razdoblje od najduže 90 dana.

U Ministarstvu očekuju da novi zakon o tržištu nafte i naftnih derivata bude donesen do kraja ove godine.

U Hrvatskoj su cijene naftnih derivata već desetak godina regulirane pravilnikom o utvrđivanju tih cijena, a trenutno je na snazi Pravilnik o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata donesen 2011. godine koji se nekoliko puta mijenjao.

Prema trenutno važećim odredbama tog Pravilnika, Ministarstvo gospodarstva svaka dva tjedna utvrđuje i objavljuje najviše razine maloprodajnih cijena derivata, a promjene ponajviše ovise o kretanju cijene naftnih derivata na mediteranskom tržištu te tečaju američkog dolara. Najveća dopuštena promjena najviše maloprodajne cijene je tri posto u slučaju rasta, a najviše šest posto u slučaju pada cijena.

Izvor Croenergo

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Slovenija: Cene energije rastu za domaćinstva i industriju u trećem kvartalu 2024.

U trećem kvartalu 2024. godine, slovenačka domaćinstva su plaćala prosečno 0,214 evra po kWh za električnu energiju i 0,093 evra po kWh za prirodni gas, prema podacima Statističkog zavoda Republike Slovenije. Cene električne energije su blago porasle za 1%...

Srbija pregovara o povećanju snabdevanja gasom sa Gazpromom za 2025. godinu

Prema izveštajima ruskih medija, Srbija pregovara o novom sporazumu sa Gazpromom kako bi povećala snabdevanje gasom iz Rusije. Potpredsednik Vlade Aleksandar Vulin je potvrdio da je Srbija tražila veći volumen gasa, napominjući da su isporuke iz Rusije već povećane...

Rumunija: Cene električne energije skočile u novembru 2024, obim trgovine i vrednosti transakcija porasle

U novembru 2024. godine, prosečna cena električne energije na tržištu dnevnih ugovora rumunskog energetskog tržišta OPCOM iznosila je 169,03 evra/MWh, što predstavlja značajan porast od 64,5% u poređenju sa novembrom 2023. godine i rast od 87,34% u odnosu na...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!